12 Kolovoz 2013
Međunarodni dan mladih; ako si mlad – pročitaj tekst

Mladi su budućnost! Mladi su buntovni! Mladi su skloni eksperimentiranju! Mladi nose promjenu! Mladi su otvoreniji za promjene nego stariji! Mladi se protive ustaljenim pravilima! Mladi su tu da mijenjaju svijet!

Takve i slične izjave čuju se vrlo često. Rekla bih  da ih ljudi izgovaraju zapravo ne razmišljajući o njima, onako klišejski, ali i zato što dobro zvuče te zato što bismo htjeli da je uistinu tako.

Da, i meni te izjave zvuče jako moćno. Pomislim, pa da, mlada sam i želim mijenjati svijet, ne želim reproducirati ustaljene, višestruko dokazano nefunkcionalne i neracionalne obrasce ponašanja, ne želim podržavati diskriminirajuće i nasilne institucije i običaje, ne želim biti dio društvene nepravde, ne želim zabijati glavu u pijesak, ne želim preko drugih doći do statusa, ne želim… Pa, čini se da mnogi mladi oko mene tako ne misle. I upravo zato su mit o mladima i rečenice s početka teksta jedna wishfull zbilja… Sve dok se svi ne odlučimo da postane istinska zbilja. (Julija Kranjec; Mladi i društvo – pitanje identiteta)

Tko su mladi?

Mladi su društvena skupina koju u Republici Hrvatskoj, prema Nacionalnom programu djelovanja za mlade, čine svi građani Republike Hrvatske u dobi od 15 do 29 godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku dobivenih popisom stanovništva, u Republici Hrvatskoj živi 903 800 mladih, što čini 20,51% ukupnog broja stanovnika.

Od 1953. godine do danas udio mladih u ukupnom stanovništvu u stalnom je opadanju, što znači da je hrvatsko stanovništvo u prosjeku sve starije. Najvažnije posljedice ovih negativnih demografskih kretanja su smanjenje reprodukcijski sposobnog te radno aktivnog stanovništva koje će morati skrbiti o sve većem broju uzdržavanog stanovništva starije dobi.

Unatoč činjenici pada stope udjela mladih u ukupnoj populaciji, suočeni smo s porastom stope nezaposlenosti građana Republike Hrvatske u dobi do 29 godina života. Isto tako statistički je vidljivo da mladi sklapaju brak sve kasnije.

Postojeći podaci o mladima ukazuju na trend produženja mladosti te socio-ekonomske nesamostalnosti. Uzroci leže, između ostalog, u produženju procesa obrazovanja, otežanim uvjetima za prvo i stalno zapošljavanje, otežanim uvjetima pristupa materijalnim dobrima (redovitim prihodima, kreditima, vlasništvu) te u marginalizaciji mladih u procesima odlučivanja.

Što mladi (ne)čine?

Većina mladih pokazuje jasnu želju za sudjelovanjem i utjecanjem na odluke koje se donose u društvu, ali na osobnijoj i nezavisnijoj osnovi, izvan zastarjelih struktura i mehanizama sudjelovanja.

Mladi zapravo žele i mogu preuzeti odgovornost za vlastite aktivnosti, na kooperativnoj osnovi sudjelovati u procesima donošenja odluka koje se odnose na lokalnu i širu zajednicu, izraziti svoje mišljenje o razvoju, okolišu, medukulturalnim odnosima i ostalim društvenim temama.

Mladi su nedvojbeno velik potencijal u razvoju modernoga, demokratskoga i ljudskim pravima usmjerenog društva. Sudjelovanje i aktivno građanstvo ne znače samo glasovanje i podržavanje izbora, već znače imati pravo, sredstva, prostor, prigodu i potporu za sudjelovanje u procesu donošenja odluka i za uključivanje u društveno korisne aktivnosti.

Mladi bi trebali biti više uključeni, kako u inovatorstvo, tako i u sve pore života, uključujući i politiku. Svoje slobodno vrijeme nakon učenja, upravo trebaju osmisliti ovakvim i sličnim stvarima jer u modernom svijetu nije dovoljno završiti fakultet i imati diplomu, treba steći i vještine, baš kao ovu u poduzetništvu, izjavio je dr. Gojko Bežovan profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Često čujemo izjave o tome kako su mladi ti koji nose promjenu i koji su buntovni dio društva. No je li to u Hrvatskoj zaista tako? Istraživanja  su pokazala kako se kod mladih u Hrvatskoj vrlo jasno uočavaju  retradicionalizacija i vrijednosna orijentacija gotovo ista starijoj generaciji. Vrlo  često se objašnjenjima zašto je tomu tako ujedno opravdava, tepa, relativizira i dodatno podržava društvena i politička marginalizacija, nezainteresiranost,  socijalna nesenzibilizacija te retradicionalizacija mladih.

Tko brine o mladima?

Tema sudjelovanja mladih prisutna je i u svim konferencijama ministara nadležnih za mlade koje se redovito održavaju od 1985 godine, što je rezultiralo nizom preporuka i rezolucija koje se odnose na mlade, a koje su po svom sadržaju u potpunosti usklađene s politikom koju prema mladima provodi i Europska unija.

U posljednje je vrijeme područje politike za mlade sve prepoznatljive i u hrvatskom društvu. Ipak, strukture i politika za mlade tek su u nastajanju i njihova se puna afirmacija očekuje u nadolazećem razdoblju.

Međutim, o mladima ne treba brinuti nitko, nego oni sami. Mladi bi trebali vratiti onaj zdravi politički i društveni bunt, dići se na noge za svoja prava. Hoće li studenti ikad više biti revolucionari kakvi su bili u prošlom stoljeću? S ovakvim (ne)kritičkim stavom – sumnjam. Velika manjina pokazuje interes za politiku, društvo, kulturu, neformalno obrazovanje (ne daj Bože neko predavanje ili seminar koji nije sastavni dio obaveznih kolegija)…

Kontaminirani trivijalnostima, ispranih mozgova i opsjednuti čudnim pasivnim, komercijalnim aktivnostima – mladi ne razgovaraju o budućnosti kakva bi mogla biti ukoliko ju oni sami konstruiraju, nego očekuju budućnost koju će samo naslijediti, bez borbe, pokuašaja i ideala… Šteta!

Međunarodni dan mladih, 12. kolovoza

Generalna skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom 54/120 usvojila je, 17. prosinca 1999. godine, preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih.

Od 2000. godine, toga dana, organiziraju se diljem svijeta razna javna događanja na teme koje preporuče Ujedinjeni narodi. Međunarodni dan mladih ujedno je dan kada slavimo postignuća mladih u svijetu kao i ohrabrujemo njihovo sudjelovanje u društvu.

Želja je da mladi i dalje aktivno doprinose u promicanju, boljem razumijevanju i provedbi Nacionalnog programa za mlade od 2009. do 2013. godine, kao i izradi lokalnih i regionalnih programa za mlade, jer mladi su naša najjača snaga, naša sadašnjost i budućnost.

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>