LUMINOAKUSTIKA: Pretvorba svjetla u zvuk korištenjem fotonaponskog efekta. Pretvorba se vrši posredstvom solarnog panela.

LIGHTUNE.G: (svjetlo+melodija+ton G/50Hz)

Naziv pod kojim Bojan Gagić i Miodrag Gladović započinju istraživanje fotonaponskog efekta i njegove primjene u stvaranju zvuka.

LIGHTERATURE READING: Naziv serije luminoakustičnih projekata.

2011. u sklopu TouchMe Festivala prvi puta je predstavljen rad Lighterature Reading No.1, Bojana Gagića i Miodraga Gladovića u novoj dvorani Zagrebačkog plesnog centra. Autori su pretvorbom svjetla kazališnih reflektora, lasera, video projekcije, ručnih lampi gradili prvu tonsku skicu luminoakustičke kompozicije. Šest mjeseci kasnije, 2012. projekt je predstavljen na prestižnom Guthmann New Musical Instrument Competition, koji je održan na Georgia Tech University u Atlanti (USA). U konkurenciji od sedamdeset i pet prijavljenih projekata od kojih su dvadeset i četiri bili predstavljeni u dva dana finalnog natjecanja LIGHTUNE.G su osvojili treću nagradu u svijetu za inovaciju na području istraživanja suvremenog glazbenog izričaja.

Novi projekt LIGHTERATURE READING No.3 koji će biti izveden na terasi Kluba SC bavi se po prvi puta, za razliku od prethodnih izvedbi, korištenjem sunčeve svjetlosti u stvaranju zvuka. Iako je i dalje osnovni element pretvorbe solarni panel, princip rada je bitno drugačiji zbog same prirode izvora svjetlosti. Osnovni ulazni signal se dobiva izmjenama svjetla i sjene, u kojima sama tranzicija daje osnovni radni materijal koji se kasnije dorađuje analognim efekt procesorima ili mapama izrađenim u PureData softwareu. Projekt je još uvijek u eksperimentalnoj fazi rada.

LIGHTERATURE READING No.4 u velikoj dvorani Teatra &TD dorađena je i pročišćena verzija rada predstavljenog u Atlanti i bavi se konverzijom razne artificijalne rasvjete u stvaranju zvuka.

U obje izvedbe izvor zvuka je isključivo i uvijek samo svjetlo.

Bojan Gagić; Zagreb/Zadar, multimedijalni umjetnik, istraživanjima odnosa zvuka, svjetla i prostora bavi se posljednjih nekoliko godina. Suosnivač SineLineae, zagrebačke platforme za umjetnost zvuka.

Miodrag Gladović; Zagreb/Zadar, završio je elektroakustiku na ETFu, kao glazbeni producent i majstor tona posljednjih nekoliko godina aktivan je u radu studija Kozmo i izdavačke kuće Moonlee Records. Kao glazbenik surađuje sa grupama Lunar i Analena.

TERASA KLUBA SC / u 14h uz besplatan ulaz // VELIKA DVORANA TEATRA &TD / u 20.30h, ulaznica 20kn // srijeda, 16.05.2012.

Video Vortex je platforma koja se bavi novijim fenomenom uvelike prisutnom na internetu (Vimeo, YouTube, Facebook). Pokretne slike (film/video) i internet u procesu su definiranja međusobnih dinamičnih i kreativnih odnosa te će se konferencija fokusirati na sadržaj promjena u suvremenoj umjetnosti i filmu, ali i širim kulturnim, društvenim i tehnološkim poljima.

Pokretač mreže je svjetski uvaženi teoretičar novih medija Geert Lovink iz Instituta mrežnih kultura iz Amsterdama, a prijašnje konferencije održane su u Bruxellsu, Amsterdamu, Ankari, Splitu i drugim gradovima. Nakon Zagreba, konferencije će se održati u Berlinu, New Yorku te u Parizu.

U radu konferencije sudjelovat će tridesetak govornika podijeljenih u šest panela pod nazivom: Suvremena umjetnosti i online video, Teorijski diskurs o pomaku u digitalne pokretne slike, Društvene mreže i online video u regiji, Perspektive online kina, Tehnološki aspekti i razvoj online videa te Umjetnička istraživanja online videa.

Sudionici konferencije:
Seumas Coutts, Annelies Termeer, Sabina Salamon, Laurence Rickelts, Bojana Romić, Riczhard Kluszchinsky, Andreas Treske, Dagan Coen, Janos Sugar, Peter Perg, Damir Nikšić, Sandra Sterle, Gabriel Menotti, Jan Simons, Nina Koll, Miklos Peternak, Dalibor Martinis, Natalie Bookchin, Annie Abrahams, Maartin Brinkerink, Miha Colner, Richard Vickers.

Paralelno uz konferenciju održat će se izložba s djelima nastala kroz participativne procese na internetskim mrežama odnosno kao autorski video priređen za online distribuciju: Liu Wei, Perry Bard, Flag metamorphosis, Janos Sugar, Sandra Sterle, Natalie Bookschin, Dalibor Martinis, Damir Nikšić, Annie Abrahams. Kustos je Tihomir Milovac.

Dio izložbe su kustoski odabiri online videa trenutno dostupnih na mrežama s težištem na korištenje internetskih mreža za distribuciju aktivističkog sadržaja u formi video zapisa. Kustosi izbornici online videa: Vera Tollman, Sarah Kesenne, Christiane Paul, Perry Bard, Brian Willems, Hebert Patrick & Alexandra Juhasz.

Voditelji panela: Geert Lovink, Tihomir Milovac, Petar Milat, Brian Willems, Dan Oki, William Linn.

Raspored događanja:

četvrtak, 17. svibnja,
18.00– riječ dobrodošlice predstavnika MSU-a, udrugeKazimir iINC-a
18.30– otvorenje izložbe u NO galeriji
20.00– program u Dvorani Gorgona, UPLOAD CINEMA; Dagan Coen (Amsterdam)

petak, 18. svibnja
10.00-11.30– panel: Suvremena umjetnosti i online video / Moderator: Tihomir Milovac
Sudjeluju: Sabina Salamon (Rijeka),Seumas Coutts(Berlin), Andreas Treske(Izmir)
12.00-13.30– panel: Teorijski diskurs o pomaku u digitalne pokretne slike / Moderator: Geert Lovink
Sudjeluju: Laurence Rickels (Karlsruhe), Bojana Romić (Beograd), Riczhard Kluszchinsky (Varšava)
14.30-16.30– Društvene mreže i online video u regiji / Moderator: Petar Milat
Sudjeluju: Aleksandra Sekulić(Beograd), Janos Sugar (Budimpešta),Peter Purg(Ljubljana),Sandra Sterle (Split),Damir Nikšić (Sarajevo)

subota, 19. svibnja
10.00-11.30 – panel: Perspektive online kina / Moderator: Brian Willems
Sudjeluju: Annelies Termeer (Amsterdam), Miklos Peternak (Budimpešta), Jan Simons (Amsterdam)
12.00-13.30 – Umjetnici govore o vlastitom radu i istraživanju online videa / Moderator: Dan Oki
Sudjeluju: Natalie Bookchin (Los Angeles), Annie Abrahams (Paris), Dalibor Martinis (Zagreb)
14.30- 16.00 – Tehnološki aspekti i razvoj online videa / Moderator: William Linn
Sudjeluju: Maarten Brinkerink (Amsterdam), Miha Colner (Ljubljana), Gabriel Menotti (London)
16.00-16.30– završna rasprava

Island je zemlja s najvećom jednakosti između žena i muškaraca u politici, obrazovanju, pri zapošljavanju

Performer i umjetnik

Svrstati Andyja u neku kategoriju zabavljača je teško. Bio je više od, kako se volio zvati, song and dance mana, bio je performer, umjetnik. Kako je sam rekao, nije pričao šale. On je…istraživao ideje. U bilo kojem trenutku mogao je biti njegov nevidljivi brat blizanac Dhrupick, hrvač (Kaufman je bio ljubitelj profesionalnog hrvanja i jedno vrijeme je u nastupima organizirao hrvačke mečeve u kojima bi se borio isključivo protiv žena nudeći 1000 dolara onoj koja bi ga mogla poraziti; sam se proglasio Međuspolnim hrvačkim prvakom svijeta. Zbog toga je razbjesnio gledatelje Saturday Night Live koji su glasali da ga se protjera iz emisije, iako je ostalo nejasno je li i to bila samo osmišljena šala), komičar, Elvis Presley – kojeg je i privatno jako cijenio i volio, imigrant, folk-pjevač, Tony Clifton, evangelist, fakir, Tony Piccinnini, mag, Nathan McCoy, batler robot, provokator ili – špijun.

Upravo zbog tih avangardnih performansi, smatran je ekscentrikom. Njegov je antihumor često bio nerazumljiv, usmjeren na zbunjivanje i provociranje publike. Tako je jednom prilikom, isprovociran očekivanjima publike da joj podilazi, u ruke uzeo Fitzgeraldov klasik “Veliki Gatsby” i počeo čitati. I čitati. I čitati.

Njegov rad nije tradicionalna stand up komedija. Izvan pozornice, nastavljao je sa pomicanjem granica realnosti, stoga je bilo teško razumjeti pravog Andyja Kaufmana.

Pravi Andy

O njemu se malo šta sa sigurnošću zna, osim da je rođen 17. siječnja 1949. godine.  Imao je toliko alter-ega da je i sam postao jedan: bio je Foreign Man s izmišljenog otoka u Kaspijskom moru, Caspiara, kasnije je prerastao u Latku Gravasa u sitcomu iz 1977. “Taxi”, a samom kralju r’n’r Elvisu Presleyu bio je njegov omiljeni imitator. Međutim,  najveću je slavu postigao zahvaljujući Tonyju Cliftonu, izmišljenom iritantnom lounge zabavljaču, kojeg su pored njega igrala još dvojica bliskih mu ljudi.

I kao što se nije znalo gdje počinje arogantni i ekscentrični Tony Clifton, a gdje završava jedan od najoriginalnijih komičara današnjice, čiji se utjecaj tek danas u pravom smislu osjeća, tako je i njegova smrt  ostala tema rasprava.

Rak mu je dijagnosticiran krajem 1983. kad je bolest već bila uznapredovala. Svoje stanje je sve do samog kraja krio od drugih, zbog čega su mnogi počeli sumnjati da je i smrt samo njegova neslana šala. Prijatelji i obitelj su navodili da Andy nikada nije pušio, da nije često pio alkohol te da je bio vegetarijanac i prakticirao meditaciju. Rak pluća tada je bio vrlo rijedak među nepušačima i ljudima mlađim od 50 godina.

Budući da postoje priče da je Kaufman jednom prilikom govorio o tome da bi se, ukoliko lažira vlastitu smrt, vratio dvadeset godina kasnije, 16. svibnja 2004. godine, na godišnjicu smrti, prijatelji su mu priredili zabavu “Dobrodošao Andy”, ali – nije se pojavio.

Bob Zmuda, njegov prijatelj i jedan od ljudi koji su pored Kaufmana igrali Tonyja Cliftona, jednom je prilikom potvrdio da Andy jest pričao o jednoj takvoj prevari, ali da ipak vjeruje da je Andy umro – čak i ako ne 1984., onda nešto kasnije – jer bi se, da je živ, javio makar svojoj obitelji. Vjerojatno kao i svaka teorija zavjere – i ova će još dugo živjeti.

A koliko su jaka uvjerenja ljudi da nas je Kaufman sve nasamario najbolje govori podatak da je u anketi IMDB-a proglašen za slavnu ličnost, koja je, najvjerojatnije, lažirala vlastitu smrt, pobijedivši Elvisa Presleya, Jima Morrisona, Jamesa Deana i Jimija Hendrixa.

Čovjek na Mjesecu

“Rekao sam mu da u tom “skeču” na mene ne računa”, kaže Bob Zmunda, Kaufmanov najbolji prijatelj i koscenarist, “jer bi to bila nezakonita radnja, i ako bi nas ulovili – a ulovili bi nas sigurno – obojica bismo završili u zatvoru.” Zmuda, koji se potpisuje kao izvršni producent filma “Čovjek na Mjesecu”, čija se radnja vrti upravo oko Andyjevog života, kaže da je tom prilikom Andyju rekao sljedeće: “Ako to ikada izvedeš, ne smiješ to nikome spominjati. Tu foru morat ćeš izvesti sam i bez ičijeg znanja.”

Međutim, Andy nije izdržao, morao je svoj plan podijeliti sa svojom djevojkom Lynne Margulies koja o tome kaže:

“Bio je krajnje ozbiljan u vezi s tim. Govorio je da će to biti njegova najveća prijevara dosad. Čak je sa mnom raspravljao o tome da li da nestane na pet ili deset godina. Zaključili smo da bi pet bilo premalo. Deset se činilo kao idealna mjera. Toliko je potrebno da se zaista svi naviknu na činjenicu da ga nema.”

Lynne dodaje: “Bila sam pored njega kada je umirao. Dodirivala sam ga. Meni je izgledao prilično mrtav, ali kad bolje promislim, to je ipak Andy, on je živio za prevaru. Bio je u stanju preokrenuti čitav svijet za dobru foru.”

…jer čitav je svijet jedna dobra fora. Bravo, Andy!

 „Here’s a little agit for the never-believer

Here’s a little ghost for the offering

Here’s a truck stop instead of Saint Peter’s

Mister Andy Kaufman’s gone wrestling…“

 Ivana Dragija

Nemaju nikakvu funkciju, ni cilj, ni smjer nit ičemu vrijede, samo hodaju i žderu. I jako su ružni.

Za razliku od vukodlaka koji imaju snagu i stas ili vampira koji zrače seksipilom, koji su brzi, pametni, posjeduju posebne moći i s kojima smo uistinu fascinirani toliko da u nekima od nas leži skrivena želja da su priče o njima istinite, zombiji su baš nekako bezvezni.

Nisu pametni, ne posjeduju moć manipulacije, nisu nimalo privlačni (možda eventualno nekrofilima, ali u te nastranosti sada ne ulazim), nemaju nikakve sposobnosti, nikakve mračne tajne ih ne okružuju i sve u svemu mogli bismo reći da su baš nezanimljivi.

No što je to onda toliko u njima zarazno da postoji toliko filmova i serija o njima? Tko su uopće zombiji? Odakle dolaze, kako nastaju, jesu li samo plod nečije bolesne mašte ili su priče o njima postojale i prije razvoja kinematografije?

Dakle zombiji ili hodajući mrtvaci su ljudi kojima je netko isisao dušu, a vraćeni su u život uz pomoć magije.

Spominju se u voodoo magiji. S jedne strane označavaju pojam osobe kojima je čarobnjak ili Bokor (voodoo svećenik) zarobio dušu te su oni posve u njegovoj moći, nemaju svoju slobodnu volju, a čarobnjak (Bokor) koristi njihovu dušu za jačanje svojih sposobnosti. Zarobljena duša se obično čuva u boci koja se može prodati za sreću, ozdravljenje ili poslovni uspjeh.

S druge strane pojam zombi se može povezati s riječju „nzambi“ što znači bog.

Također, zombijima se zovu osobe koje iz nekog razloga (obično psihološkog) djeluju odsutno ili hipnotizirano (tup i prazan pogled, bez vidljivih reakcija na podražaje okoline, bezvoljnost, usporen, pogrbljen hod…)

Zombiji su prisutni i u nekim južnoafričkim kulturama gdje se vjeruje da mrtvu osobu u zombija može pretvoriti malo dijete, a u nekim područjima se vjeruje da zombije mogu stvoriti vještice tako da ubiju osobu i zaposjednu njezino tijelo da im bude rob.

No osim u voodoo magiji, zombiji se navodno spominju i u srednjem vijeku u Irskoj. Tako neki istraživači tvrde da su se Irci bojali invazije zombija pa su mrtvacima gurali kamenje u usta kako im se duša ne bi kroz usta vratila.

Znanstvenici su kroz povijest dakako iznijeli različita mišljenja kako se može postati zombijem te je hardvardski etnobiolog tvrdio kako se za stvaranje zombija može koristiti prah koji kada uđe u krv oduzima čovjeku slobodnu volju i on ostaje na neki način paraliziran.

Apsolutno zanimljivu teoriju o ponašanju zombija iznio je dr. Steven Schlozman koji tvrdi da zombiji teturaju jer boluju od cerebralne disfunkcije, a stenju zato jer nisu u mogućnosti obavljati nuždu. (zaista bih voljela znati kojom je znanstvenom metodom došao do tog zaključka).

Sve u svemu, ostajem i dalje pri uvjerenju da su zombiji promašena priča i posve nepotrebni likovi. Mogu služiti tek kao ekvivalent malom čovjeku koji daje velikanima da ga gaze, a takvih nas je sve više. Pomalo se svi pretvaramo u zombije, bezglavo lutamo i nemamo više svoju volju.

No za svaki slučaj, ako sretnete pravoga zombija dobro je znati: ubiti ga možete samo ako mu pucate direktno u glavu. Dakle, u ovom slučaju ne pomaže češnjak ni glogov kolac kroz srce!! Ako nemate pištolj, pušku, mitraljez jer eto još ne šećete s tim uokolo, bit će dobro da uhvatite kakav poveći kamen i smrskate mu glavu.

Bit će dobro i ako ste oprezni pa ipak šećete s kolcem (zlu ne trebalo) sakrivenim ispod kaputa ili jakne, da mu tim kolcem probijete mozak.

Dakle, glava je ključna. A ako baš imate vremena, za svaki slučaj ga i zapalite.

Pazite da vas u svojem pohodu ne ogrebe ili ugrize jer vas time može zaraziti. Pod pretpostavkom da se ne želite pretvoriti u ružnjikavu spodobu (da vas dohvati vampir to je već druga stvar, ali zombi….to fuj)

Navodno postoji lijek kojim se možete spasiti prije nego se pretvorite i sami u zombija, ali ćete vrlo teško doći do njega, a još nije posve jasno koji je to lijek, tako da vam je bolje ne riskirati.

 Marina Babić

A sredstva od ove predstave idu za školu pasa vodiča slijepih, ali se ti psi školuju i za invalide. Tako na primjer pesek može pomoći slijepima tako da ih vodi jer je jako pametan, a isto tako može pomoći invalidima tako što im može skinuti čarape i odnijeti u veš mašinu, može im dohvatiti neku stvar ako im padne itd.

Kada radimo ukrase za siromašnu djecu, izrađujemo magnete, čestitke i onda to udruga Dora prodaje nekim ljudima i ti novci idu za siromašnu djecu.

Tako naš dječji vrtić Duga sudjeluje u puno humanitarnih akcija.

 Mi djeca smo sudjelovali u predstavi tako da dođemo na pozornicu i počnemo plesati jedan svoj ples, a onda kada to završi (to traje dvije minute) onda odemo u gledalište i tete započnu s predstavom.

 U predstavi se radi o tome da jedna djevojčica Petra u vrtiću ide na spavanje sa svojim prijateljima. Bebe su se zvale Lana, Marko, Petra, Suza i Beba.

Jedna teta koja je u predstavi glumila bebu je bila jako smiješna, a tek mi je bilo smiješno kako su promijenile glas.

Onda se Petra probudila i vidjela da nema njenih prijatelja. To ju je jako rastužilo, ali onda su došle tri razigrane djevojčice koje su se zvale Cipka i Cipkalipka i treće se ne sjećam Igrale su gumi-gumi, bile su jako smiješne, padale su na pod, skrivale su se iza šatora, donosile svoje igračke i onda je Cipka rekla: ne razumijem zašto uvijek moramo nositi toliko stvari, a druga joj je odgovorila: nikad ne znaš što će nam sve pasti na pamet kad se sjetimo neke čarolije.

Djevojčice koje su kao znale čarobirati su puno puta pale na pod. I moš si mislit kak ti je dobro mjesto za skrivanje – jedna teta se sakrila iza metle, a jedna iza lopte!

Gumi gumi su zapetljale u paukovu mrežu pa su se kroz to provlačile, a nisu znale ni brojati. Onda su se umorile i otišle spavati, a Petra im je rekla da njena teta Tina i njena teta Nina uvijek kažu da se prvo moraju igračke pospremiti, a da se tek onda može ići spavati, i tako ih je učila pravilima u vrtiću i onda su ponovno zaspale i ona se probudila i svi su njeni prijatelji bili tu.

Petra je tada rekla da je to sve bio samo jedan lijepi san ali je svejedno bila sretna jer su njeni prijatelji pored nje. I tako je završila ova predstava koja mi je bila odlična. Dajem joj ocjenu 5.

Onda smo mi opet plesali sa svojim tetama, mama me je slikala i snimala je predstavu.

I nadam se da smo prikupili dosta novaca pa barem za deset pasa vodiča slijepih!

Predstave Dječjeg vrtića Duga možete gledati svako proljeće u Kazalištu lutaka. Zapamtite da tako sudjelujete u humanitarnoj i plemenitoj akciji.

P.S Jako bih volio da ravnateljica vrtića stavi ovo na oglasnu ploču da puno ljudi to pogleda jer mogu jako puno naučiti o kazalištu iz mojih kritika koje mogu pročitati na Alfa portalu.

Luka Babić Genije

Bicikliranjem otvaramo svoju desnu, kreativnu polovicu mozga. Laganim pedaliranjem mozak prožima 100 posto više kisika, udvostručuje moć razmišljanja i oslobađa hormon kreativnosti, ACTH. 

Zainteresirani? Krenimo redom…

Biciklizam u grupi je jedan od najugodnijih načina razgledavanja nekog područja i istovremene kvalitetne tjelovježbe. Na biciklizam možete s obitelji i prijateljima ili s organiziranom grupom (vidjeti nastavak ove priče!) gdje možete podjeliti znanje ili iskustvo u biciklizmu. Veoma je društven način provođenja vremena. Omogućava ljudima svih godina, sposobnosti i iskustava da se nađu i druže, objašnjavaju na Huni Bike Shopu.

Vodič za grupnu vožnju:

NABAVITE DOBAR BICIKL: Morate nabaviti dobar bicikl kada počinjete voziti jer bi vaš pad mogao pokvariti dan drugima u grupi. Savjete i preporuke oko opreme dobiti ćete od drugih članova grupe.

NEMOJTE KASNITI: Grupne vožnje obično počinju točno u minutu službenog vremena početka. Ako zakasnite propustiti ćete vožnju. Uz to, ako će vas grupa čekati, biti će veliki broj nestrpljivih ljudi i ostaviti ćete loš prvi dojam. Dobro je doći bar deset ili petnaest minuta prije početka vožnje.

KOMUNICIRAJTE: Komunikacija je ključ sigurne grupne vožnje iz razloga što su staze prometne i pune različtih opasnosti , a vidljivost je smanjena pa je važno upozoravati ostale o opasnostima te ostati pripravan u svakom trenutku na upozorenja od ostalih članova grupe.

VOZITE SE OPREZNO I OBZIRNO: Bicikli se smatraju vozilima isto kao i automobili te je stoga potrebno pridržavati se istih prometnih pravila. Dovođenje kolege biciklista u opasnost će zasigurno nekoga razljutiti. Vaši postupci mogu vozača iza vas dovesti u opasnost zato pazite na sve što vas okružuje. Vozite se pazeći na svoju i tuđu sigurnost, predvidljivo i u ravnoj liniji. Uvijek budite pozorni i gledajte ispred sebe čak i ako razgovarate s drugim vozačem.

IZBJEGAVAJTE NAGLE I BRZE POKRETE: Nemojte raditi nagle pokrete, bilo naprijed, u stranu ili kočenjem. Ne zahvaćajte kotačima kotače vozača ispred vas. Signalizirajte prije nego ustanete kako vozač nebi slučajno zahvatio vaš zadnji kotač.

BUDITE SPREMNI: Uvijek sa sobom ponesite gumenu cijev, pumpu i alat za zamjenu gume. Također je preporučljivo ponijeti sa sobom i nešto novaca kada idete na dulje vožnje jer često grupe stanu kako bi se vozači okrjepili. Nije loše ni ponijeti mobitel u slučaju da se nešto dogodi i da je potrebno pozvati pomoć. Uz ostalo ponesite i neku identifikaciju i broj mobitela osobe koju će se kontaktirati u slučaju da doživite nesreću.

BUDITE NA USLUZI DRUGIMA: Budite ambasador uljudnosti i uslužnosti kada se vozite u grupi. Drugi ljudi u grupi bi vas trebali doživljavati ugodnim dijelom grupe, a ne kao smetnju. Tražite priliku da pomognete i asistirate drugima.

Grupne vožnje su eksplozija zabave! Dobijete izvrsnu tjelovježbu, zahtijevate od sebe više nego kad se vozite sami, prijeđete veće udaljenosti te se družite s drugim biciklistima. Nema ničeg boljeg od druženja poslije grupne vožnje kako bi sabrali dojmove s vožnje. Stoga, nemojte se dati zastrašiti. Izađite na vožnju!

Bike Tour Krk 2012.

Od 18 – 20. svibnja, 2012. očekuje vas sport, gastronomija, zabava, kulutra, brdski biciklizam i vožnja po off-road stazama, kroz šumu i oko grada Krka, kao uvertira u ljeto, pozdrav proljeću i podrška dobroj formi!

U ponudi su 3 vođene biciklističke ture (najhrabriji ne moraju birati, nego jednostavno sudjelovati u svima)

- rekreacijska tura u petak (start 15:00, dužina 20 km)
- rekreacijska tura u subotu (start 13:00, dužina 25 km) ili sportska tura (start 13:00, dužina 45 km) s pauzom za osvježenje i okrjepu
- relax tura u nedjelju (start 10:00, dužina 15 km)

Kotizacija za sudjelovanje po svakoj biciklijadi je 50 kn, a u to je uključeno:

• okrijepa za vrijeme biciklijada
• hrana i piće na Bike Party
• Bike koktel u hotelu Valamar Koralj po promotivnoj cijeni
• besplatno korištenje wellness-a (relax zona i sauna) u hotelu Valamar Koralj u terminu 18-20.5.2012.
• tehnička podrška BBK Otok Krk osiguranaBike zabava s večerom, pićem i živom glazbom u Taverni hotela Koralj (dodatna bike zabava na krčkoj rivi u subotu)

Za dodatna pitanja i prijave molimo kontaktirati : klara@mofit.hr

Ako usmjerimo pažnju na planetu onda se bioetika zalaže za održavanje života na planeti u cijelosti. Ako usmjerimo pažnju na društvo, onda se bioetika bavi ljudskim ponašanjima, tehno-znanstvenim centrima moći i političko-ekonomskim mehanizmima koji ugrožavaju živote ljudi i život po sebi.

Ako usmjerimo pažnju na prirodu, onda se bioetika bavi očuvanjem bioraznolikosti, zaštitom prirode i održavanjem života u prirodi kao cjelini. Dakle ovisno na koji “fenomen” obratimo pažnju, npr. na čovjeka, životinju, planetu, društvo ili politiku, čovjekovu prehranu i vitalitet, prirodu ili kulturu, bioetički pristup uvijek promatra “fenomen” tako da ga poveže s ostalim “fenomenima” i tako da se ne ugrožava život općenito.

Dakle, bioetika je pogled na svijet koji podržava život u cijelosti. Ovisno na što usmjerimo pažnju, dobivamo specifične bioetičke poglede. Primjerice, ako promatramo čovjeka onda se bioetika zalaže za njegovo zdravlje, vitalnost i humani napredak, ali unutar okvira šireg područja biosfere.

Cjelovit pristup čovjeku

Obratimo li pažnju na “fenomen čovjeka”, možemo ga promatrati, primjerice, iz perspektive biologije, ili nutricionizma, ili psihologije, ili sociologije, ili kineziologije. Bioetika u tom smislu podrazumijeva više-perspektivnost s ciljem da bi se osvijetlio fenomen čovjeka i došlo do nekih smjernica kako da se poboljša njegov život, zdravlje i vitalitet. Pri tome postoji opet onaj ali, da, poboljšanje zdravlja i vitaliteta čovjeka, ali na takav način da se ne ugrožavaju ostali ekosustavi, biosustavi i životi ostalih entiteta.

Primjerice, cjelovit pristup čovjekovom razvoju i održavanju vitaliteta podrazumijevao bi promjene u svim čovjekovim aspektima: u njegovom umu, idejama, životnoj praksi, emocijama; u tijelu, vježbanju i sportu, i pravilnoj prehrani; u kulturno-umjetničkom prepuštanju; u seksualnom uživanju i psihičkom opuštanju; u kvalitetnim ekonomskim uvjetima, političkom sudjelovanju u životu zajednice i donošenju odluka; i na mnogim drugim razinama.

Osim toga, tzv. napredak, trka za profitom i nekritičko usvajanje različitih svakodnevnih navika opasno ugrožavaju i život na Zemlji, i život samog čovjeka. Način prehrane, GMO izvori hrane, nedostatak važnih nutrijenata, toksini u okolini i hrani, nedostatak tjelesne aktivnosti, nedostatak opuštanja i kreativnosti, te politička apatija vode suprotno od održavanja života.

Prema tome, ujedno treba uzeti u obzir više razina na kojima se temelji pozitivna promjena. Primjerice, nova tehnologija pripreme hrane bez toksina, konzervansa i zračenja; svakodnevna tjelesna aktivnost; društveni angažman u životu zajednice, primijenjeni zajedno mogu promijeniti uvjete i način postojanja pojedinca/ke.

Dakle, ako želimo napraviti konkretnu promjenu u svojim životima prema nabolje, najviše će biti efekata ako djelujemo na što više mogućih razina i uzmemo u obzir i okolinu (i prirodnu i društvenu). Primjerice, pređemo na kvalitetnu prehranu koja ne umara i od koje smo puni energije; krenemo u sport od kojeg nam tijelo postaje vitalno; relaksiramo se i bavimo umjetnošću da izoštrimo osjećaje i britkost uma; skupljamo znanje o političko-ekonomskoj situaciji i načinima na koje smo pritisnuti od društva; razvijamo senzibilnost prema prirodi i biosferi; i sve to ujedno vodi do kvalitetne pozitivne promjene.

Prema tome, bioetika nastoji ostvariti cjelovit pristup čovjeku, njegovom djelovanju i ponašanju; cjelovit pristup prirodi, ekosustavu, biljkama i životinjama, planeti, biosustavu; cjelovit pristup čovjekovim djelatnostima, kulturi, ekonomiji, politici, umjetnosti, znanosti i filozofiji. Ma svemu…

Cjelovito sagledati pitanja života

Slijedi da je opći cilj bioetike pružanje orijentacije na neka od važnih problema čovjeka, čovječanstva u cjelini i planeta, te razvijanje bioetičke osjećajnosti za promišljanje opstanka, kojim se izbjegava egocentrizam a potiče biocentrizam, i kojim se potiču svi mogući konkretni društveno-praktični pomaci prema održavanju života u cijelosti.

Bioetika je, u tom smislu, otvoren okvir susreta različitih pristupa, načina djelovanja i pogleda na svijet koji svi zajedno daju svoje pozitivne doprinose oko važnih pitanja vezanih za život. Ona je ujedno i pogled na svijet, i praksa djelovanja, i filozofski i znanstveni put koji podržava život u cijelosti, u svakom od dijelova, i u svim životnim oblicima i načinima postojanja.

Bioetika povezuje različite pristupe u jedinstveni duhovni (misaoni, idejni, praktični i osjećajući) okvir, što znači mnoštvo perspektiva zajedno. Sve te perspektive, i znanstvene i kulturne i praktične (kao stil i način života) ujedinjuju se u zajednički pogled koji podržava život u cijelosti.

O temama ekologije i bioetike možete čitati na tematskom portalu NewSmartMe 

Ok! Ne paničarite, niste jedini!! Nismo ovdje kako bismo vas osuđivali (iako, konstruktivnu kritiku ćete svakako dobiti!) nego kako bismo vas potaknuli na promjenu i dali vam tračak nade da u ljetno izdanje uđete samopouzdani, koji kilogram lakši i centimetar tanji.

U nastavku vam otkrivamo LAST minute trening koji ne čini čuda, ali omogućuje rezultate koji mogu poslužiti kao motivacija za daljnji rad na sebi.

LAST MINUTE (MO)FIT trening – – cilj brzo i efikasno do fit linije.

Tijelo je za mršavljenje najbolje pripremiti detoksikacijom te izbacivanjem alkohola, kave, gaziranih napitaka i pržene hrane iz dnevnog jelovnika. Uz program vježbi i provjerene recepte donosimo i LAST minute vježbe uz koje ljeto možete dočekati sa savršenom figurom spremnom za plažu.

Trening je namjenjen osobama koje do sada nisu vježbale ili vrlo malo, a žele se riješiti 2-6kg (ne 10 ili više) i to brzo i efikasno do ljeta. Nema dobne granice, no osoba mora biti zdrava (bez povreda kralježnice, koljena,…).

U 9 tjedna vježbanja, svaki dan, reducirat će se masno potkožno tkivo, dobiti snaga i kondicija! Satove vodi kvalificirani trener, prati ih testiranjima (početno, svakih par tjedana, finalno), savjetuje o prehrani, radi dodatna mjerenja.

Kada? Gdje?

Rad u grupama je zabavan, motivirajući, a radi se s vlastitim tijelom, utezima, pilates loptama, TRX-om, a održava se u organizaciji Mofit fitness centra (link)

Obavezan je dolazak svih 6 dana u tjednu: pon-sri-pet od 17-18h, uto-čet od 17-17:35, subota od 17-18h 400kn/mjesečno uključuje sve: treninge i mjerenja.

Prijave su obavezne na recepciji (ime i prezime, tel i email), a max mjesta je ograničen na 20 osoba.

Prijave i pitanja na: info@mofit.hr ili 01/3012 – 148

Osim toga, za sve žene (i muškarce) u ponudi stoji i paket ZA SAVŠENE NOGE od 5 anticelulitnih masaža za 500kn. Vrijedi od 01.05. do 15.06.12.

Riječ je o posebnoj masažnoj tehnici koja potiče prokrvljenost tkiva i razgradnju masnih stanica.

Zdravo je, učinkovito, s organskim biljnim i eteričnim uljima!

Poslužite se ovim LAST minute treningom i iskoristite ga kao odskočnu dasku za daljnji rad na svome tijelu; tjelovježbi, prehrani i zdravlju općenito. Vidimo se na LAST minute u Mofit fitness centru.

]]> http://www.alfa-portal.com/zdravlje-2/last-minute-trening/feed 0 http://www.alfa-portal.com/kultura/subversive-film-festival-europa-incognita http://www.alfa-portal.com/kultura/subversive-film-festival-europa-incognita#comments Mon, 07 May 2012 10:19:22 +0000 AlfaPortal http://www.alfa-portal.com/?p=127465 Filmski segment programa 5. Subversive Festivala – Subversive Film Festival održat će se od 5. do 12. svibnja u zagrebačkim kinima ‘Europa’ i ‘Tuškanac’. U sklopu krovne teme ‘Europa Incognita’ predstavit će se filmovi u tri sekcije: Nove tendencije europskog filma, Europske migracije te sekcija feminističkog filma.

U tjednu nakon filmskog programa, od 13. do 19. svibnja, održava se međunarodna konferencija‘Budućnost Europe’ na kojoj već tradicionalno izlažu prominentna imena radikalne  teorijske  misli.

U sklopu sekcije ’Nove tendencije u europskom filmu’imat ćemo priliku pogledati film ‘Black Block’, Carla Augusta Bachschmidta o jednom od prosvjednika na samitu G8 u Gennovi koji je zajedno sa skupinom aktivista odlučio provesti noć u genovskoj školi Diaz prije povratka kući. Njihova noć u školi ostala je zabilježena kao jedna od najkrvavijih epizoda u novijoj talijanskoj povijesti, s dosad neviđenim stupnjem policijske brutalnosti.’Zelena krv’ je film koji se bavi ksenofobijom i rasizmom koji su postali svakodnevnica talijanskog Juga. Redatelj film, Andrea Segre, možda najpredaniji aktivist talijanskog filma danas, zaustavio se u kalabrijskom gradiću Rosarno kad su njegovi mještani ultradesne provenijencije odlučili preuzeti zakon u svoje ruke i naoružani dugim cijevima pokušali očistiti grad od ‘prljavih’ ilegalnih afričkih imigranata, koji su na svojim izmučenim tijelima otrpjeli jednake udarce i Države i Ndranghete, živeći u neljudskim uvjetima i preživljavajući uz bijednu zaradu mahom od berbe naranči i mandarina. ‘Kontrola niske rezolucije’ Michaela Palma lucidni je filmski esej, koji govori o društvu kontrole i biopolitici. Svi smo mi potencijalni teroristi – tako barem tvrde oni koji se zalažu za politiku strogog videonadzora. U Palmovu monumentalnom distopijskom eksperimentalnom filmu nižu se zrnate crno-bijele slike hodnika podzemne željeznice, pješaka i nejasnih figura koje se kriju iza prozora, on nam pokazuje paranoidni svijet u kojem računalni programi analiziraju svaki naš korak, čak i u onim najskrivenijim trenucima kad mislimo da smo se zatekli duboko u šumi u kojoj je njihov domet praktički nemoguć.

Kompleksnu temu migracija i konstrukcije identiteta dijaspore tematizirat će sekcija ‘Europske migracije’. Narativi se razvijaju oko onih koji pokušavaju prodrijeti u ‘Tvrđavu Europu’ te onih koji se kreću unutar nje i svojim putanjama iscrtavaju vladajuće ekonomske hijerarhije i nejednakosti. Film ‘Na ovome svijetu’ Michaela Winterbottoma je dokudrama koja briše granice stvarnosti i fikcije. Snimana je dokumentarističkim stilom s konstruiranim fiktivnim narativom. Sagledavajući okrutnu i izazovnu situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice, tražitelji azila i imigranti, predstavlja podsjetnik – pogotovo zapadnoj publici – da ljudi poput protagonista ovog filma postoje na ovome svijetu te da njihove priče nisu izolirani slučajevi, već događaji o kojima se ne čuje dalje od granica same priče. U ‘Lamerica’ redatelj Gianni Amelio postavlja protagonista – Talijana Gina (Enrico Lo Verso) – u poziciju siromašnih Albanaca te ga dovodi u situaciju da zajedno s njima mora tražiti nesigurne putove kako bi stigao u Italiju. Dok prati grupu Albanaca koji pokušavaju napustiti zemlju i otputovati u Italiju, Gino gubi identitet Talijana i postaje jedan u nizu albanskih imigranata.

Subversive Film Festival u suradnji sa ženskim filmskim festivalom u Bruxellesu ‘Elles Tournent – Dames Draaien’ iznjedrio je treću sekciju koja se Europom bavi iz isključivo ženske perspektive. Dakle, nije riječ o filmovima ‘o’ ženama nego su u sekciju uvršteni filmovi ‘od’ žena. Time se izbjegavaju definirati ‘ženska pitanja’ (koja potencijalno uzrokuju segregaciju), pojam koji uvijek podrazumijeva ograničenja, falsifikaciju percepcije i konstrukcije, nego se fokusira na žensko autorstvo kao temeljni princip odabira koji ne ograničava niti unaprijed definira. Neki od filmova koje ćemo pogledati u sklopu feminističke sekcije su ‘Audre Lorde – Berlinske godine 1984. – 1992.’ Dagmar Schultz, topao portret vrlo utjecajne žene, jedne od osnivačica crnog feminizma koja je izvršila snažan utjecaj i na bjelkinje, pozivajući ih da prepoznaju važnost privilegija koje imaju zbog svoje rase te da se nauče nositi s rasnom razlikom na konstruktivne načine. Potom film ‘Fleksibilna žena’ Tatjane Turanskyj radikalna komedija o nezaposlenoj arhitektici Greti koja se odbija podčiniti pravilima globaliziranog kapitalističkog svijeta. Eksplozivni film ‘Prljavi dnevnici’ priredila je Mia Engberg, a prikazuju 12 feminističkih prijedloga kako promišljati pornografiju kroz žensku perspektivu. ‘Prljavi dnevnici’ izazvali su mnogo kontroverze s obzirom da je projekt financiran novcem švedske vlade. Kreativne odluke temeljile su se na manifestu u deset točaka s ciljem  stvaranja nekomercijalne pornografije koja slijedi feminističke ideale. Radikalna retorika i korištenje eksplicitnih slika kao snažnog načina izražavanja otvaraju mnoga pitanja o seksualnoj sferi suvremenog društva.

Uz ove tri sekcije, koje se na različite načine bave ili uranjaju u kontekst Europe, u sklopu popratnog programa prikazat će se još dvije sekcije filmova pod nazivom ‘Četvrti film’ i ‘Nove estetike latinoameričkog filma’. ‘Četvrti film’ naziv je za filmsko stvaralaštvo autohtonih zajednica širom svijeta koje povezuje sličan status u matičnim zemljama, ali i slični problemi ekonomske i političke prirode. ‘Nove estetike latinoameričkog filma’ prikazat će nam neke od najvažnijih filmova nastalih u proteklih deset godina. (Culturenet)