Četvrtak , 27 Studeni 2014
Hrvatska –  zemlja sa sedam spomenika pod zaštitom Unesco-a

Hrvatska – zemlja sa sedam spomenika pod zaštitom Unesco-a

Mala zemlja, ali veliko bogatstvo. Tako bi se mogla opisati Hrvatska jer se može pohvaliti sa sedam spomenika koji su pod zaštitom Unesco-a kao spomenici svjetske kulturne baštine. Prije nego što detaljno nabrojimo i objasnimo o kojim se spomenicima radi, važno je znati što je  Unesco.

Dakle, Unesco je specijalizirana agencija UN-a za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture, osnovana 16. studenog 1945. Glavni cilj je doprinos miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na području obrazovanja, znanosti i kulture, a sve to s željom za unapređenjem općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Unesco broji 193 države članice, sjedište je u Parizu, a ima ukupno više od 50 regionalnih ureda, institucija i centara diljem svijeta. Nama najbliži uredi jesu u Veneciji – BRESCE koji pokriva znanstvenu suradnju i kulturu te Unesco-ov Europski centar za visoko obrazovanje CEPES u Bukureštu.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a

U popis svjetske spomeničke baštine upisano je šest hrvatskih kulturno-povijesnih i prirodnih ljepota. Svaka se ističe na svoj način, a pri posjetu našoj zemlji turisti ih nikako ne bi smjeli zaobići!

Dioklecijanova palača u Splitu

Rimski car Dioklecijan proveo je posljednje godine svojeg žviota u ogromnoj palači koju je sagradio pored grada  Aspalatosa u Dalmaciji, gdje se i rodio. Originalna arhitektura palača s vremenom se mijenjala, a unutar rimskih zidina se razvio grad isprva nazvan Spalato, a zatim Split. Ta careva palača jedno je od najznačajnijih djela kasnoantičke arhitekture po svojoj očuvanosti pojedinih izvornih dijelova.

I danas se vidi sama ljepota peristila palače – Dioklecijanov mauzolej, Jupiterov hram, kolonada uzduž ulica, ranokršćanske crkvice, romaničke kuće, vrata Andrije Buvine i arhitektonska djela Jurja Dalmatinca. Godine 1979. povijesna jezgra današnjeg Splita uvrštena je u popis svjetske baštine.

Katedrala u Šibeniku

Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku trobrodna je bazilika s tri apside i kupolom, sagrađena između 1431. i 1535. godine. Kao takva, svjedok je bitnih razmjena u području spomeničke umjetnosti između Sjeverne Italije, Dalmacije i Toskane. Visina unutrašnjosti katedrale je 32m, a sama konstrukcija započela je u venecijanskom gotičkom stilu, a dovršena je u stilu toskanske renesanse. Posvećena je 1555. godine, a zanimljivo je da je sama odluka o gradnji katedrale donesena već 1402. godine.

Gradnja je započela 1431. godine i to na mjestu gdje je ranije postojala manja katedrala, tako da se u gradnji nove katedrale koristio materijal postojeće crkve. Kamen za gradnju donosio se s Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka. Talijanski majstori Francesco di Giacomo, Lorenzo Pincino i Pier Paolo Bussato sudjeluju u prvoj fazi gradnje, zajedno s domaćim majstorima klesarima Andrijom Budčićem i Grubišom Šlafčićem. Godine 1444. gradnju preuzima Juraj Dalmatinac i tada nastaju pobočne lađe, svetište, apside ukrašene frizom od 74 glave (smatra se da su to portreti građana Šibenika) i sakristija. Njegov posao nastavlja Nikola Firentinac – završio je gradnju pobočnih lađa, kupola i projekt krovišta – kamenih svodova. Nakon njegove smrti, katedralu su dovršili Bartolomeo i Giacomo de Mestre.

Zanimljivo je da je zabat glavne fasade katedrale građen u formi trolista kao jedan od najstarijih u Europi, a ona je i primjer jedine građevine koja nema zidarskih elemenata.  Rezultat cijele katedrale je sklad kamene cjeline, metode slaganja i harmonije – što je zasluga spomenutih arhitekata. Šibenska katedrala dobila je status zaštićene svjetske baštine 2000. godine.

Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera najveći je, najstariji i najposjećeniji nacionalni park kojim je proglašen 8. travnja 1949. godine. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje. Ima poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske uvjete koji pridonose nastanku brojnih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti.

Dakle, sam park čini 16 međusobno povezanih jezera između Male Kapele i Plješivice u Lici. Jezera se dijele na gornja (Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Jezerce, Burgeti i Kozjak) i donja jezera (Milinovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod). Najviše je Prošćansko jezero (639m), a najniže Novakovića Brod (503m).  Na jezerima se nalazi i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz jezera. Okruženo je gustim šumama bukve, jela i smreka u kojima ima medvjeda, vukova i rijetkih ptica, poput lještarke i dugouhe sove.

Prvi počeci turizma na ovom mjestu počinju 1861. godine, a 1979. Unesco je stavio Plitvička jezera pod svjetsku prirodnu baštinu, i to među prvima u svijetu.

Romanički grad Trogir

Staru jezgru Trogira osnovali su grčki kolonista s otoka Visa u 3.st. prije nove ere. Na toj jezgri leži povijest Trogira koji je najbolje očuvan romaničko-gotički grad ne samo na Jadranu nego i u centralnoj Europi. Dvorac i kula obloženi zidinama sačinjavaju jezgru Trogira.

Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju – remek djelo majstora Radovana te ujedno najznačajniji primjer romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj. Stari dio grada Trogira uvršten je na Unescov popis spomenika svjetske kulturne baštine.

Stari grad Dubrovnik

Grad izuzetne povijesti, svjetski poznate spomeničke baštine i ljepote te jedan od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Smješten na jugu Hrvatske, njegove zidine čine iznimno sačuvani kompleks javnih i privatnih, sakralnih i svjetovnih građevina. Dubrovačka Republika u prošlosti se isticala uspješnom trgovinom i slobodom koju je uspjela sačuvati kroz burna stoljeća.

Na popis Unesco-a stavljen je 1979. godine. Posebno su značajni za spomenuti glavna ulica starog grada, Stradun, Knežev dvor, Katedrala, Crkva Svetog Vlaha, tri samostana, zgrada Carine i Vijećnica.

Eufrazijeva bazilika u Poreču

Jedan od najstarijih i najljepših spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću za vrijeme biskupa Eufrazija. Godine 1997. uvrštena je na popis Unesca kao svjetska kulturna baština. Jedina je crkva te vrste sa sačuvanom originalnom strukturom što je čini jedinstvenom. Glavni objekt kompleksa čini trobrodna bazilika, a bogato je ukrašena u bizantskom stilu mozaicima te inkrustacijama, štukom i plastičnom dekoracijom. Današnji oblik dobila je u 13. i 15. stoljeću, a crkveni toranj izgrađen je u 16. stoljeću.

Stari Grad na Hvaru

Otok Hvar krije Stari Grad koji je naseljen još u četvrtom stoljeću prije Krista. “Uzgoj grožđa i maslina na ovoj plodnoj ravnici potječe još iz grčkih vremena, a ono nosi svjedočanstvo na drevni geometrijski sustav podjele zemljišta koji su koristili drevni Grci”, navodi se u dokumentu Unescov-e komisije za spomeničku baštinu, koja je Stari Grad 2008. godine uvrstila među svjetsku kulturnu baštinu.

Zanimljivosti
  • Plitvička jezera nalaze se na području dvije županije: 91% parka je Ličko-senjskoj županiji, a ostatak u Karlovačkoj županiji.
  • 2011. godine Plitvička jezera posjetilo je više od milijun ljudi – prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.
  • Dominik Vukasović, župnik, prvi put spominje naziv Plitvice u pisanom dokumentru iz 1777. godine. Ime dolazi od riječi „pličina“ ili „plitvak“ – kada voda taloži vapnenac nastaju plitki bazeni (pličine ili plitvice). Međutim, neki znanstvenici smatraju da ime parka potječe od male rijeke Plitvice, čiji naziv nosi i obližnje selo.
  • U Trogiru je 1271. godine otvorena prva ljekarna u Europi. Nalazila se u sklopu kuća u blizini katedrale i gradske lože.
  • Dubrovačka Republika napravila je 1296. jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u uporabi.
  • Prva karantena u svijetu nastala je 1377. godine u Dubrovniku.
  • Irski dramatičar George Bernard Shaw izjavio je: „Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti Dubrovnik.“

 Tatjana Kukolić

Facebook komentari:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>