Utorak , 2 Rujan 2014
Imate li neku od bolesti 21. stoljeća?

Imate li neku od bolesti 21. stoljeća?

Najčešći uzroci smrti odavno nisu zarazne bolesti poput AIDS-a, već, primjerice šećerna bolest. Bolesti popraćene visokim tlakom. Rak…

Život donosi ponekad sreću, ponekad tugu ali, u obja slučaja, sve je popraćeno stresom i zdravstvenim tegobama. Visokim ili pak niskim tlakom. Modran život donosi nove moderne izazove s kojima se liječnici bore. To je nužno i najčešće neovisno o našoj volji.

Bilo na psihičkoj ili fizičkoj bazi, izloženi smo brojnim bolestima nastalima upravo zbog toga. U ovom stresnom i svakakvom životu čudo je ne pokupiti neku virozu, gripu, borbu s nametnutim idealima ljepote ili jednostavno neku od bolesti koje donosi 21. stoljeće.

Sve se više tih novonastalih zdravstvenih problema naziva bolestima 21. stoljeća, jer je kao, za to krivo vrijeme u kojem živimo. Ne postoji točan popis onih za koje je krivo upravo stoljeće, ali evo nekih koje su u zadnje vrijeme popularne.

Stres je krivac za sve

Stres je doista neizbježan, no valja pripaziti da ne prelazi granicu prihvatljivoga jer može uzrokovati i ono od čega inače nebi oboljeli. Evo bolesti i stanja povezane sa stresom:

  • Umor, glavobolja, nesanica,depresija
  • Probavne smetnje, peptički ulkus, iritabilni kolon, poremećaji hranjenja
  • Napetost mišića, bolovi u vratu i leđima, PMS
  • Povišeni krvni tlak, ateroskleroza,dijabetes
  • Infekcije, psorijaza, alergije, astma
  • Pretilost, dijabetes, ŠEĆER

Danas sve više ljudi umire od bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa i pretilosti.

Kako smo već pisali o tome kako su Hrvati na samom vrhu ljestvice najdebljih, povezujemo kako je i na ovom popisu na samom vrhu šećerna bolest. Iako nasljedna, ima ju sve veći postotak ljudi, što nas navodi da ju preimenujemo u – epidemiju. Kako “povišen šećer u krvi ne boli”, te nema neke upečatljive simptome, malo se pažnje obraća liječenju bolesti.

Šećer je, podsjetimo se, kronični poremećaj kada organizam zbog nedostatne proizvodnje inzulina ili njegove nedjelotvornosti ne može iz hrane dobiti dovoljno energije tj. glukoze koja mu je potrebna za život. Cijeli poremećaj rezultira povišenom razinom glukoze (šećera) u krvi kao i postupnim razvojem komplikacija osnovne bolesti.

Simptomi šećerne bolesti mogu biti češće žeđanje, češće mokrenje i češći blagi umor. Od ove bolesti 21. stoljeća u Hrvatskoj boluje preko 180.000 ljudi, dok u svijetu ova brojka raste na visokih 150 milijuna ljudi.

“U depresiji sam”    

Slično dijabetesu i šećeru, od depresije pati danas više od 150 milijuna ljudi, što je uvelike pogoršalo stanje poput onog prije kada depresija ni približno nije bila ovoliko raširena. Još uvijek se zanemaruje činjenica da su psihička oboljenja važan uzrok mnogih drugih bolesti. Prema tome, i sam šećer može nastati od velike depresije i lošeg raspoloženja. Stresa prvenstveno.

Depresija je mentalna bolest koja uključuje osjećaje tuge, beznađa ili bespomoćnosti u trajanju od dva tjedna ili više. Depresiju često prati gubitak interesa za život, smanjena energija, osjećaj bezvrijednosti ili nemogućnost da obavljate poslove koje ste prije s lakoćom obavljali zbog nedostatka koncentracije.

Bitno je naglasiti kako depresija nije trenutan osjećaj nakon kojeg ste već sutra sasvim u redu. To je ozbiljna bolest.

„Premršava sam“ „Predebela sam“

Nametnuti ideali ljepote su oni koji bacaju u depresiju mlađu populaciju koja je uvjerena u svoj loš izgled. Iz velike depresije, naglašavaju doktori, nastaje još bolesti, većinom među mladima, a vode ih anoreksija i bulimija. Oko 90 do 95 posto slučajeva anoreksije i bulimije nervoze javljaju se kod žena.

Anoreksija se obično razvija u mladosti, u dobi između 14 i 18 godina, dok je vjerovatnoća za nastanak bulimije veća u dvadesetim godinama života. Anoreksija se javlja kod osoba koje namjerno gladuju kako bi izgubile na težini. Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju tjelesnu težinu 15 ili više posto ispod idealne. Imaju intenzivan strah od debljanja, čak i kada su iznimno mršave. Riječ anoreksija znači gubitak apetita, ali to je pogrešan naziv, jer osobe sa anroeksijom  obično su gladne i zaokupljene mislima o hrani.

Osobe koje pate od bulimije nekontrolirano mnogo jedu, a zatim povraćaju, koriste laksative i diuretike, kako bi spriječile debljanje.  Osobe sa poremećajem bulimije, kao i one sa anoreksijom, vrlo su nezadovoljne svojim izgledom i težinom, te zbog toga gube samopouzdanje. Ukoliko osoba povraća bar dva puta sedmično u kontinuitetu od tri mjeseca, to je znak da pati od bulimije nervoze.  Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju neodoljivu potrebu za hranom. Jedu velike količine hrane u jako kratkom vremenskom periodu.

Rak dojke. Rak vrata maternice.

Napominjući da se te dvije bolesti nazivaju i ženskom kugom 21. stoljeća, Bianca Matković, predsjednica Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski, upozorila je da u Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli 2.250 žena, a umre njih 850, dok od raka vrata maternice oboli oko 400 žena, a život izgubi njih oko 150.

Naglasila je da taj problem nije problem samo jedne političke opcije, te da bi svi trebali sudjelovati u podizanju svijesti o tim bolestima. Ovo su najčešće ženske bolesti 21. stoljeća i treba učiniti sve kako bi se epidemije nastavila širiti. Potrebno je educirati i zaštiti žene.

Kompjuterski vid, kompjuterska šaka, šopingoholizam, nomofobija

Među malo popularnijim odnosno modernijim bolestima nalaze se kompjutorski vid i kompjutoraka šaka. Sindrom „kompjuterskog” vida je stanje oka koje nastaje kada se tri ili više sati radi za računalom ili nekim elektronskim ekranom. Pospanost, loša koncentracija, bolovi u leđima i glavobolja samo su neki od simptoma „kompjuterskog vida“, sindroma suvremenog društva, poremećaja čiji je osnovni uzrok višesatno sjedenje za računalom. Oko 90 posto ljudi, posebno djece, pati od ovog sindroma.

Sindrom karpalnog tunela“ ili kompjutorska šaka osobito je raširen kod osoba između 40. i 65. godine. Rizik od obolijevanja od ovog sindroma je od 8 do 10 posto, a bolest pogađa žene dva do tri puta češće nego muškarce. Prema nekim europskim studijama, sve češće se sindrom karpalnoga kanala povezuje uz rad na računalu, preciznije, uz rad s mišem koji polako muči šaku.

Primjena osobnih računala, te dugotrajan i ergonomski nepovoljan rad na njima, dovode do prenaprezanja vratne kralježnice i gornjih ekstremiteta, a krajnja je posljedica upravo sindrom ‘kompjutorske šake’. Sindrom karpalnog kanala jedna je od najraširenijih ozljeda na radu i čest uzrok radne nesposobnosti.

„Svejedno nemam što obući“

Kad osoba ima čestu potrebu kupovanja, često kupuje stvari koje joj zapravo ne trebaju, može se reći da boluje od šopingoholizma. Asesoare i nakit koje će potom pospremiti u ladicu ili ukrase za stan koji joj se zapravo samo gomilaju. Kompulzivno kupovanje – ovisnik o šopingu ima problema s granicom, krene kupiti jedne hlače koje mu trebaju, a kući se vraća s njih sedam. Ovisnost je kronična, progresivne je prirode i s vremenom postaje sve učestalija i izraženija.

„Gdje mi je mobiteeel?“

Koliko smo puta iznenedili sami sebe paničnim strahom i lupanjem u srcu jer GA ne možemo naći. On, naš veličanstveni. Mobitel danas nije luksuz a nije čak ni velika potreba osim ako ste si to sami odredili. No, možda imate i bolest. Nomofobiju.

 „Ajme gle njega kako se on obukao! Pa u 21. Stoljeću smo!“ „Ne mogu vjerovati da netko u 21. Stoljeću ima takav mobitel. Takvu torbu. Frizuru. Mamu. Tatu.“ Možda bi se trebali prestati hvaliti.

Ines Marinac

Facebook komentari:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>