Ponedjeljak , 15 Rujan 2014
Kad paranoja postane dio svakodnevnice

Kad paranoja postane dio svakodnevnice

Imate osjećaj da vas prate? Nikada niste sigurni gdje je i s kime je vaša bolja polovica? Sumnjate da vas kolegica s posla uhodi i vašu dnevnu rutinu dijeli sa šefom? Unuk drage susjede s prvog kata je zasigurno odgovoran za provalu  vaš dom (a ona mu je odala vaš dnevni raspored)? Kada uđete u prostoriju čini vam se kako sve počinu šaputati i ogovaraju baš vas?

Hm… Sjednite malo bliže monitoru i obratite pažnju na sljedeće: Paranoični ste, slijedite daljnji tekst!

Paranoične osobe najčešće u svim ostalim životnim poljima razmišljaju potpuno logično, jasno i povezano, ali na određenu temu su krajnje paranoične.

Sa takvim osobama na početku odnosa nemate utisak kako nešto nije u redu, sve dok se ne okrenete toj temi. Najbolji primjer bi možda bila ljubomora. Svako ponašanje partnera za koga mislimo da je nevjeran se povezuje sa čitavim nizom besmislenih uzroka i posljedica: čudan pogled dok piše sms poruku je znak da pokušava nešto sakriti; novi sat na ruci je znak prostitucije…

Paranoja uglavnom nastaje u kasnijim ili srednjim godinama, ali se može javiti i prije 30-te godine. Uzroci današnjoj znanosti nisu potpuno poznati ali se povrede glave, zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, genetika, struktura ličnosti, stresovi i traume ili poremećaji neurotransmitera navode kao mogući uzroci.

Opsesija, kako ju definiraju na vaše zdravlje.com je neželjeni psihički događaj koji obično izaziva anksioznost ili nelagodu. Opsesije mogu biti misli, ideje, slike, zvukovi, ruminacije (zaokupljenost razmišljanjima), uvjerenja, strahovi ili porivi, a najčešće imaju agresivni, seksualni, vjerski, neugodan, vulgaran ili besmislen sadržaj.

Opsesivne ideje su opetovane misli koje ometaju normalan tijek misli, a opsesivne slike često su živa vidna iskustva. Većina opsesivnih misli uključuje užasne ideje kao što su bogohuljenje, silovanje, ubojstvo ili zlostavljanje djeteta.

Opsesivna uvjerenja obično su obilježena i elementima magičnog mišljenja, kao što je “ako ti crna mačka prijeđe preko puta, snaći će te neko zlo”. Opsesivne ruminacije mogu uključivati dugotrajno pretjerano i neproduktivno razmišljanje o metafizičkim pitanjima.

Opsesivni strahovi često uključuju prljavštinu ili strah od zaraze, a razlikuju se od fobija po tome što su prisutni i u odsutnosti fobičnog podražaja. Kod opsesivnih strahova preuveličava se vjerojatnost pojave fobičnog podražaja, a i nerealni su po metodama koje se koriste da bi se strah poništio. Drugi česti opsesivni strahovi uključuju zlo koje će se dogoditi osobi ili drugima zbog nečega što je učinjeno, primjerice strah da će se kuća zapaliti jer osoba nije provjerila je li štednjak isključen ili da će se pregaziti pješaka ako se nesmotreno vozi.
Bolesnici se opiru i uspijevaju kontrolirati svoje opsesije u različitom stupnju, ali posljedično nastupa znatno oštećenje u svakodnevnom funkcioniranju.

Opiranje znači borbu protiv poriva ili nametljivih misli, a kontrola je bolesnikov stvarni uspjeh u odvraćanju misli. Opsesivne sumnje i neodlučnost u svom najgorem obliku mogu trošiti iznimno mnogo vremena, pa čak i paralizirati čovjeka. Drugo obilježje opsesivnog razmišljanja uključuje nedostatak sigurnosti ili neprestanu sumnju, primjerice: “Jesu li moje ruke čiste?”, “Jesu li vrata zaključana?”.

Opsesivne misli u pravilu slijede kompulzivni rituali, kao što su pretjerano pranje ili provjeravanje, no čini se da se pojavljuju upravo zbog pretjerana manjka sigurnosti i sastoje se od neprimjerenih, katkad i pogrešnih pokušaja povećanja sigurnosti. Kompulzivni ritual je ponašanje koje obično smanjuje nelagodu, no izvodi se na prisilan ili nefleksibilan način.

Takvo ponašanje može uključivati rituale koji se sastoje od pranja, provjeravanja, ponavljanja, izbjegavanja, žudnje za pedantnošću, potpunošću i savršenstvom. Takve osobe zabrinute su zbog prljavštine, zaraze klicama i mogu provoditi sate i sate perući ruke ili se tuširajući.

Nerijetko, patološki sumnjaju i zbog toga kompulzivno provjeravaju kako bi se uvjerili jesu li npr. nekoga pregazili automobilom, jesu li ostavili nezaključana vrata ili uključen štednjak. Provjeravanje često ne dovodi do uklanjanja sumnje, a u nekim slučajevima čak je može i pogoršati.

Sreća je ta, da je paranoja u izraženom obliku veoma rijetka, ali postoji mnogo ljudi koji nisu duševni bolesnici, ali u sklopu svojih ličnosti imaju izražene paranoične crte.  Takvi ljudi su stalno na oprezu, kritični su prema drugima, a ne podnose ni najmanji prigovor.

Za njih je svijet opasan i uvijek nalaze neke skrivene nepostojeće prijetnje.  Paranoici su duboko uvjereni u istinitost svojih misli, koje su za njih jedina stvarnost, te svako protivljenje doživljavaju kao neprijateljstvo.

Facebook komentari:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>