16 Ožujak 2012
Estetika govora

Pročitali ste na stotine članaka, tekstova, knjiga o velikim retoričarima a vaš govor i dalje ne napreduje? Iako je pjevanje vrsta govorenja pjevači jedni druge mogu „skinuti“ slušajući no govor je teško „skinuti“ slušajući brojne govore vrsnih govornik. Donosim vam shemu po kojoj svaki govor gradeći ga po zadanom kosturu može zvučati odlično, barem estetski.

Kako početi?

Ukoliko ste već pročitali moj članak Govor – kako početi savladali ste pet faza pripreme govora: prikupljanje (inventio), raspoređivanje (distributio), sastavljanje (elocutio), učenje govora (memoaria) i izvedba govora (actio). Ne mogu vam pomoć oko invencije i distribucije budući da je svaki govor sastavljen od različitih argumenata i činjenica, no mogu vam pomoći oko sastavljanja ili elocucije.

Na početku treba odabrati središnju misao, a to je kičma cijelog govora. Središnja misao je izjavna stilski neobojena rečenica, a mora biti netrivijalna i obranjiva. To znači da središnja misao uvijek mora biti izjavna i bez ikakvih epiteta i suvišnih riječi koje misao mogu oslabiti jer svaku riječ koja je dio središnje misli treba pomno argumentirati, obraniti i iza nje stajati, ali, središnja misao ne smije biti trivijalna što znači da u publici kojoj je namijenjen govor mora postojati nekolicina ljudi koji se s vašom mišlju ne slažu (npr. ne možete govoriti o tome kako zebra ima crne i bijele pruge jer to svi znaju, međutim dobro je preformulirati da zebra ima bijelu kožu s crnim prugama jer se tad netko s vama možda neće slagati, ali ne zaboravite da svaku misao treba argumentirati.

Primjeri dobrih središnjih misli:

Svijet se ne sastoji od litosfernih ploča.

Hrvatska bi trebala izgraditi još 2 velika nogometna stadiona.

Novine će izumrijeti do 2020.

Itd.

Nakon središnje misli treba odrediti cilj govora. Cilj mora biti jasan, određen i mjerljiv. Bez cilja nema dobrog govora jer govoriti samo zbog govora jer dosadno i bez smisla. Cilj se može iščitati iz središnje misli. To mogu biti želja za podučavanjem, mijenjanjem mišljenja većine, upozorenjem, iznošenje vlastitog stava, okupljanje istomišljenika i slično.

Kako bi lakše mogli postići svoj cilj govora valja prvo provjeriti profil publike kojem ćete govor držati jer ćete tako lakše sastaviti sadržajni dio govora i odabrati pravu strategiju izlaganja. Iako uvijek podaci o publici kojom se obraćate nisu poznati postoje neke sastavnice koje uvijek možete imati na umu. Jedna od njih je da ne postoji loša publika – postoji samo ne prilagođen govornik. Neki se podaci mogu saznati od organizatora događanja na kojem govorite, a ukoliko ste sam organizator točnije podatke možete saznati anketom. Potpuna opservacija koja se može saznati anketom sastoji se od sljedećih podataka: potpuna opservacija:

1. demografski podaci kao što su broj slušača, dob, spol, naobrazba, zanimanje, imovinsko stanje, rasa, nacionalnost, stranačka pripadnost…

2. znanje (odnos objektivnog znanja i svijesti o znanju),

3. spremnost (koliko publika već poznaje temu, koliko joj je bitna, koliko pamti o njoj),

4. oštroumnost (intelektulanla sposobnost apstrakcije, implikacije, finog razlikovanja),

5. vjerovanja, stavovi, vrijednosti, interesi…

Iako određenje profila publike nije najbitnija sastavnica u sastavljanju govora svakako može pomoći u odabiru strategije.

Strategije su u govoru načini pristupa slušateljima radi postizanje željenog cilja. Razlikujemo devet strategija a to su: informiranje (npr. vijesti), instruiranje (npr. predavanja), interpretiranje (npr. kritika umjetničkog djela ili komentar političkog događaja), uzbuđivanje, persuazija (uvjeravanje), argumentiranje (obrazlaganje), zabavljanje (npr. govor nakon ručka ili večere), transformiranje, rješavanje problema (brain storm).

Zadnja sastavnica prije samog govora svakoko su njegovi opći uvijeti. To su vrijeme:

1. kada i koliko dugo govor smije trajati,

2. prostorija, govornica, broj i raspored slušača

3. scenarij (koji smo po redu)

4. scenografija

5. kostimografija (većina stručnjaka za neverbalnu komunikaciju tvrdi da je imidž koji šaljete publici prilikom javnog nastupa može sadržavati do 70% cijelog govora, budući da je čovjek vizualno a ne aditivno biće. Stoga, obucite nešto prikladno za mjesto na kojem održavate govor.

6. pomoćna sredstva i mediji, troškovi i sl.

Spremni za sastavljanje

Nakon što smo svladali početnu fazu dizajniranja govora, onu formalnu, krećemo na onu najvažniju – kompoziciju.

Kompozicija govora zadnja je sastavnica koje morate biti svjesni prije nego krenete na sam sadržaj govora. Donosim vam kostur kompozicije po kojem možete krenuti u sastavljanje, a budući da je to velika cjelina kojom se velik broj retoričara bavi svakodnevno kako bi ga usavršio objašnjenje svake sastavnice objasnit ću vam u idućem članku a do tad vi pokušajte sastaviti neki govor i tako iskušajte svoje središnje misli a već u idućem članku provjerite jeste li dobro radili.

Glasan pozdrav, Dino Goleš

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>