14 Ožujak 2012
Višestruka inteligencija – otkrijte koja je vaša

Standardni IQ test kojeg je izumio francuski psiholog Alfred Binet početkom 20.st. postao je najpoznatija mjera inteligencije. Takav test mjeri lingvističku i logičko-matematičku sposobnost, kao i vizualnu te prostornu.

Dr. Howar Gardner, profesor na prestižnom sveučilištu Harvard 1983. godine razvio je teoriju višestruke inteligencije. On, naime, tvrdi kako je klasičan IQ test previše ograničen te kako postoji čak osam različitih vrsta inteligencije.

Učitelji i profesori u školama previše su fokusirani na lingvističku i logičko-matematički inteligenciju, dok se ostale zanemaruju u potpunosti ili im se pridaje vrlo malo važnosti. Teorija višestruke inteligencije naglašava da se obrazovanje mora temeljiti na različitim aspektima inteligencije, ne samo na onoj koja se vrlo lako može izmjeriti korištenjem papira i olovke. Također, može pomoći i odraslima koji često rade posao koji ne vole.

Testovima višestruke inteligencije mogu istražiti svoje potencijale, talente, skrivene želje i napokon ih ostvariti.

Vrste inteligencije

Verbalno-lingvistička inteligencija – obilježava je sposobnost upotrebe riječi u govoru i pisanju. Osoba s razvijenom lingvističkom inteligencijom osjetljiva je na značenje, zvuk i ritam riječi, te na funkciju i snagu jezika.

Karakteristike: dobar govornik/pisac, voli čitanje i pisanje od najranije dobi, ima velik kapacitet memorije za sve vrste riječi, najbolje uči slušanjem i bilježenjem podataka, bogat vokabular, često čita na glas dok uči, pročitano i naučeno uvijek prepričava svojim riječima…

Logičko-matematička inteligencija – obilježava je primjena logike u sistemima i brojkama. Osobe koje posjeduju ovu vrstu inteligencije imaju tendenciju uspostavljanja logičkih odnosa, prijedloga i postavki, dobri su u analiziranju i planiranju stvari na principu logike. IQ testovi najviše se oslanjaju na ovu vrstu inteligencije.

Karakteristike: organiziranost, uočavanje sličnosti i različitosti, zanimanje za znanost, informatiku i kompjutere, analiziranje stvari, učinkovito rješavanje problema, korištenje mentalnih mapa…

Vizualna inteligencija – obilježava je razmišljanje u slikama i viđenje slika u umu. Čovjeka s ovom vrstom inteligencije krasi sposobnost razmišljanja i gledanja na stvari u obliku slika. U svojoj glavi jasno vidi kako će neke stvari izgledati. Ima sposobnost vizualizacije i umjetničkog pogleda na svijet.

Karakteristike: vole imati svoj prostor za „mir“, pri slušanju muzike vizualni tipovi mogu „vidjeti“ riječi pjesme, dobri su u crtanju i slikanju, imaju smisla za boje, vole se lijepo i skladno oblačiti, vole fotografiju, film i video, razmišljaju i pamte u slikama…

Kinestetička inteligencija – osoba koja posjeduje ovu inteligenciju upotrebljava cijelo svoje tijelo kako bi izrazila svoje osjećaje, najbolje uči djelovanjem. Ova inteligencija zahtjeva fizičku koordinaciju, balans, snagu i brzinu. Kao primjer mogu se navesti plesači i sportaši, a svatko od nas posjeduje kinestetičku inteligenciju u određenoj mjeri.

Karakteristike: nikada nisu na mjestu, vole dodirivati stvari, kontroliraju svoje tijelo, najbolje uče u pokretu…

Glazbena inteligencija – obilježava je sposobnost stvaranja glazbe, dobrog sluha za pjevanje ili općenitog razumijevanja glazbe. Osobe s razvijenom glazbenom inteligencijom razmišljaju u zvukovima, melodijama i ritmovima, te imaju bolju koncentraciju ako svira glazba u pozadini. Sposobne su prepoznati, stvoriti i producirati glazbu služeći se instrumentima ili glasom, te mogu čuti glazbu u svom umu. Postoji snažna povezanost između glazbe i emocija za vrijeme slušanja.

Karakteristike: mijenjanje raspoloženja u skladu s glazbom, lako pamćenje tekstova pjesama i melodija, odlasci na koncerte, pisanje pjesama ili pjevanje, sviranje instrumenata, slušanje glazbe prije učenja radi opuštanja…

Interpersonalna inteligencija – obilježava je interakcija s drugim ljudima. To je sposobnost uspješne suradnje s drugim ljudima, pokazivanje empatije i razumijevanja, te primjećivanje tuđih motivacija i ciljeva. Osoba s izraženom ovom vrstom inteligencija lako se povezuje s drugim ljudima i sklapa prijateljstva, te se brine o drugima i često ima ulogu vođe.

Karakteristike: zabave i društveni događaji, mnogo vremena provode s drugim ljudima, uče od drugih, dobri govornici i komunikativni…

Intrapersonalna inteligencija – obilježava je razumijevanje samoga sebe, vlastitih misli i osjećaja. Osobe kod koji dominira intrapersonalna inteligencija jako dobro poznaju sami sebe i svjesni su svojih vrlina, ali i mana, te svojih slabosti, znaju kako postići ciljeve koje su zadali. Ovakve osobe imaju jako razvijen unutarnji svijet kojeg ne dijele s drugima.

Karakteristike: znaju i razumiju sebe, vrlo su neovisni, razumiju svoje emocije, vole mir i tišinu, često sanjare, žele se istaknuti i biti drugačiji od ostalih…

Naturalistička inteligencija – obilježava je razumijevanje prirode. Osobe s razvijenom naturalističkom inteligencijom mogu lako prepoznati različite vrste biljaka i životinja. Često posjeduju vlastiti vrt i vole pored sebe imati kućnog ljubimca. Stalo im je do očuvanja okoliša.

Ukoliko želite saznati više o ovoj temi preporučujemo knjigu “Višestruke inteligencije u razredu” Thomas Armstronga – jednog od najboljih pedagoških interpretatora Gardnerove teorije višestrukih inteligencija. U svojim radovima, pa tako i u ovoj knjizi, pokazuje kako se ta teorija može primijeniti i u svakodnevnom nastavnom radu. Svaki učenik ima potencijale za razvoj svih inteligencija i zato u nastavi valja uvažavati individualne razlike među učenicima, a učenje prilagoditi svakom učeniku. Knjiga sadrži mnoštvo praktičnih primjera i savjeta o tomu kako planirati i izvoditi nastavu imajući pritom u vidu znanje o višestrukim inteligencijama.

Ideja škole posvećene višestrukim inteligencijama još uvijek je  u povojima, a broj prihvatljivih recepata jednak je broju pedagoških kuhara. Nadam se da će u idućih dvadeset godina biti poduzet niz mjera za oblikovanjem odgoja i obrazovanja koje će zaista uvažavati višestruke inteligencije; u tom slučaju, mi ćemo moći prepoznati koji od ovih teorijskih i praktičnih eksperimenata imaju smisla, a koji su neizvedivi i nerazboriti – Howard Gardner (1993)

Alfa portal/Kreativneideje.org

 

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>