Subota , 1 Studeni 2014
Pčele, ta divna stvorenja

Pčele, ta divna stvorenja

„I objavio je Gospodar tvoj pčeli: Pravi u brdima kuće i u drveću i u onom šta usprave, zatim jedi od svih plodova, i slijedi puteve Gospodara svog ponizno. Iz trbuha njihovih izlazi napitak različitih boja njegovih, u njemu je lijek za ljude. Uistinu, u tome je znak za ljude koji razmišljaju.“ (Kur’an, En- Nahl, 68-69)

U posljednje vrijeme stalno me napadaju pčele. Ne doslovno, hvala Bogu, nego kroz razgovore, reklame, filmove pa čak  putem pressica i u novinama. Svagdje oko mene su pčele i neke priče vezane uz njih. Iz tog razloga, jedna mala priča o pčelama i za čitatelje Alfu. Ipak je Share with others naša filozofija…

Pčele, o njima znamo samo da prave med, da su nepoželjne u blizini kože i da liče osama (neki čak ne znaju ni razliku!). Zapravo, to što znamo je velika nepravda u odnosu na ono što ne znamo. A to je da su pčele genijalna i pametna mala stvorenja! Pčele su jedne od najstarijih životinja na svijetu i potječu iz doba neolitika.

Njihove košnice su jako dobro organizirane i dijele se na tri vrste: matice, trutovi (muške pčele) i radilice, koje su obavezno ženskog roda. Radilice su te koje grade košnice, hrane maticu, sakupljaju polen i nektar te štite košnicu.

Pčele već milijunima godina za izradu saća koriste heksagonalnu strukturu. Razlog zašto su  izabrale heksagonalnu strukturu, a ne petougao ili osmougao, leži u matematičkoj računici.   Šestougaona struktura je najpogodniji geometrijski oblik za maksimalno iskorištenje jedinice površine. Da su ćelije saća konstruirane u nekom drugom obliku, bilo bi dosta izgubljenog prostora te bi se na taj način manje meda moglo uskladištiti i pčele bi se manje time okoristile.

Pčelinji ples

Znanosti je poznato da pčele komuniciraju putem plesa no kompleksan način izvedbe i tumačenja tog plesa je sasvim druga stvar. Znamo da ples može biti kružni ili u obliku osmice. Ako je izvor hrane oko 10 m i manje od košnice, ples je kružni i sabiračica trči u saću u uskom krugu, mijenjajući smjer lijevo-desno.

Ako se izvor hrane nalazi dalje od 100m od košnice i pčela prvo potrči u malenom polukrugu i vrati se naglim zavojem na središnju crtu, a zatim opisuje jednak polukrug na drugu stranu i opet prelazi središnju crtu u istom smjeru kao i prvi puta, to se zove ples u obliku osmice.

Varijacije na temu: prelazi li pčela središnju crtu osmice odozdo prema gore – paša leži u smjeru Sunca. Suprotno, trči li pčela po središnjoj crti odozgo prema dolje – izvor hrane se nalazi u suprotnom pravcu od Sunca.   Također, pri izvođenju plesa pčela neprekidno trese zatkom lijevo-desno. Ako je izvor hrane oko 100 m od košnice okretaji u obliku osmice su brzi i ponavljaju se oko 10 puta unutar 15 sekundi.

Po svemu sudeći, pčele se legu s urođenim znanjem matematike i geometrije, jer kako drugačiji opisati njihov način života!?

Znanstvenici kažu: Brzina kojom ona opisuje osmicu sadrži podatak o udaljenosti pronađene hra­ne, a kut između glavne osi osmice i sunčevih zraka pokazuje smjer u kojem se hrana nalazi. Ples koji pčela ponavlja više puta, sadrži u sebi sve informacije o nagibu, pravcu, udaljenosti i drugim detaljima, koji će omogućiti drugim pčelama da odu upravo na to mjesto.

Problem današnjih pčela

Koliko istine leži u tezi kako, ukoliko pčele izumru, unutar tjedan dana izumrijet će i čitavo čovječanstvo, ne znamo. Ono što provjereno znamo je posljednje istraživanje koje pokazuje kako je signal mobitela loš za pčele i zaslužan za njihovo izumiranje.

Prisutnost aktivnog mobilnog telefona uznemirava pčele i dramatično djeluje na njih jer počinju nekontrolirano letjeti - izjavio je voditelj istraživanja. Zujanje pčela uslijed mobilne aktivnosti povećava se i do deset puta. Isto tako, pčele se smiruju najkasnije dvije minute nakon prestanka emitiranja signala.

I sad, kako smo i mi ljudi dobri matematičar pa ako izračunamo koliko mobitela svakodnevno zuji oko nas, jasno nam je da pčele se nalaze u jako teškoj situaciji, i ako izračunamo kako pčele oprašuju biljke i zaslužne su za brojne plodove, život bez pčela možda ne vodi izravnom izumiranju, ali svakako umanjuje njegovu kvalitetu, ljepotu pa čak i nutritivnu vrijednost (poradi meda).

Osobno obožavam jesti med, volim miris cvijeća i volim život, ali mi je nužan i “signal mobitela”. O tome kako možemo pomoći u smanjenju izumiranja ovih čudesnih stvorenja, više u jednom od sljedećih tekstova.

Facebook komentari:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>