17 Kolovoz 2012
Musée National du Louvre – spomenik slavne Francuske

Louvre je najposjećeniji muzej na svijetu, klasično i veličanstveno izdanje koje se širi na duljini od 1km između rijeke Sene i Rue de Rivoli. Nekad je bio najveća palača na svijetu.

Znameniti pariški hram umjetnosti Louvre otvoren je za javnost 8. studenoga 1793. Utemeljen je u doba kralja Francoisa I., koji je počeo prikupljati umjetnine i odljeve antičih skulptura. U trenutku smrti toga kralja – ljubitelja umjetnosti, zbirka je imala nekoliko desetaka kipova i samo dvanaest slika.

U doba Louisa XIV. zbirka već prerasta u pravi mali muzej, jer se tada otkupljuju cijele zbirke sa stotinama slika i kipova te tisućama crteža. Zatim se prikupljaju i umjetnine iz drugih francuskih kraljevskih i velikaških dvoraca, a sve češće se zbirka povećava narudžbama djela živućih umjetnika.

Pred kraj osamnaestog stoljeća doživio je drastičan pad i postao dom mnogim skvoterskim obiteljima, koje su u njegovim hodnicima držali čak i stoku. Napoleon je okončao nastalu situaciju odlučivši restaurirati palaču i vratiti joj nekadašnji sjaj. Osim toga, odlučio se vjenčati u njoj i za nekoliko godina dopremio čitavu masu slika i skulptura — plijen svojih međunarodnih pohoda.

U Muzeju su smještene bivše kraljevske zbirke te umjetnine iz mnogih feudalnih palača, crkvi i samostana. S vremenom se zbirka povećavala, osobito plijenom francuske vojske u Italiji, a dijelom u vrijeme vrlo uspjelih iskapanja u Egiptu. Na žalost, bilo je i osipanja zbirke, pogotovo poslije Napoleonove smrti, kad su mnoge umjetnine vraćene prijašnjim vlasnicima, a kasnije su i neki vladari izlošcima iz muzeja ukrašavali svoje dvorce.

Sve se ipak sređuje poslije Srpanjske revolucije 1848., kada muzej postaje državno vlasništvo. Palača se preuređuje i postupno dobiva današnji izgled. Po opsegu i vrijednosti u zbirkama Louvrea prvo mjesto zauzima slikarstvo. To su djela ne samo najvažnijih francuskih majstora kista, već su zastupljena najveća imena svjetskoga slikarstva svih vremena. Tu su najznamenitiji talijanski, španjolski, njemački, nizozemski, flamanski i mnogi drugi autori.

Hodnik – Piramida 

Na trgu ispred Louvre-a nalazi se staklena piramida arhitekta Leoh Ming Pei-a, oblikovana kao one iz antičkog Egipta, što daje intimnost masovnoj obnovi, koja ide uz ove značajne upade u historijsku građu važnog kompleksa kakav je Louvre.

Staklena elegancija građevine, uvijek živo opisivana kao vrlo moderna, jer je u svjesnom kontrastu sa baroknom težinom Louvre-a. Louvre je trebao postati moderni muzej, 800 godina stara palača kraljeva je trebala postati kuća za narod. A istovremeno je građevina trebala ostati ono što jeste: spomenik slavne Francuske.

I tako je mirni kinesko-američki arhitekta Ieoh Ming Pei prihvatio osni barokni projekt i izabrao oblik piramide, koji se smatrao geometrijskim simbolom grandioznosti još od vremena antičkih Egipćana.

Ali kako je mogao ponovno posvetiti spomenik kraljeva, dizajniran da čuva ljude na distanci, da postane simbol demokracije? Pei je izabrao da napravi piramidu od stakla. Posjetitelj ide kroz nju u pomoćne sobe ispod zemlje, a od tamo u jedan od najvažnijih muzeja svijeta.

U muzeju se nalazi otprilike 400.000 predmeta, a 35.000 je izloženo. Zbirke su podijeljene u osam kategorija: orijentalni antikviteti, egipatski antikviteti, grčki, etruščanski i rimski antikviteti, islamska umjetnost, skulptura, slike, umjetnički predmeti i grafička umjetnost. Krilo Denon najposjećeniji je dio muzeja, a u njemu se nalazi predivna zbirka talijanskih remek djela i slavna Mona Lisa (La Joconde).

Kada biste željeli vidjeti svaki komad izloženih umjetničkih djela, to bi trajalo najmanje mjesec dana. Iako za većinu turista, više skraćeni posjet je nužnost, i muzej Louvre nudi multimedijalni vodiči koji daju 2-3 sata putovanja.

Iako to nije najveći muzej na svijetu (tu pripada Hermitage), to je najposjećeniji. Muzej Louvre je tijekom 2010. godine posjetilo rekordnih 8,5 milijuna posjetitelja te je tako već treću godinu zaredom zabilježio rekordnu posjetu.

Petra Kaić

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>