31 Svibanj 2012
O povijesti cigareta

Zasigurno se mnogi od vas sjećaju svojih djedova, učitelja ili čak likova u filmovima, koji pušeći lulu rješavaju sve probleme. Lula kao da je bila obavezni rekvizit “inteligentnih” ljudi… Međutim, i hvala Bogu da je tako, cigarete u 21. stoljeću imaju neke druge konotacije: ozbiljan ovisnički problem.

Više od pet milijuna ljudi svake godine umre od posljedica pušenja, što je u prosjeku jedna osoba svakih šest sekundi. Zastrašujući su to podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na Svjetski dan nepušenja. Cigarete su uzrok jedne od 10 smrti odraslih osoba, a oko 50 posto trenutačnih pušača će jednog dana umrijeti zbog bolesti koja je povezana s duhanom.

Danas vam nećemo “otkriti” kako se riješiti pušenja, nego ćemo prepričati kratku povijest cigareta. Ostanite s nama, polijećemo…

Kronologija cigareta

Sama riječ cigareta španjolskog je porijekla i znači mala cigara, a riječ cigara izvedena je od riječi ciq, što na jeziku plemana Maya znači “sagorljivo“. Korijen te riječi ci ili cii znači ugodna, mirišljiva ukusna roba.

1. Maye su bili prvi narod za koji se zna da je pušio cigare.

2. Nakon Maya, iz centralne amerike takva upotreba duhana nadalje se postupno proširila po svim starim civilizacijama Sjeverne i Južne Amerike.1493. godine Rodrigo De Jerez postao je prvi pušač europljanin u povijesti. On je bio član istraživačke posade Christophera Columba i prvi je među njima uvukao dim verzije kubanske cigare tadašnjeg novog svijeta. kada se vratio kući, pogriješio je što je pripalio jednu takvu cigaru na javnom mjestu te je, zbog svoje nepromišljenosti  od strane Španjolske inkvizicije bačen u zatvor na 3 godine. Tako je De Jerez postao i prva žrtva anti-pušačkog lobija!

3. Prema jednom zapisu, Španjolci su već 1518 zapazili da pripadnici nekih plemena izmrvljeni duhan umotavaju u listove različitih biljaka – banane, šećerne trske, a najčešće kukuruza, što se može smatrati prvim primitivnim oblikom cigarete. Indijanci su još tada miješali duhan s različitim travama i aromatskim smolama radi poboljšanja arome. Međutim, biljne tvari kojima se omotavao duhan imale su i negativnih popratnih pojava pri izgaranju. Okus dima bio je suviše oštar, duhan je brzo izgarao, lako je ispadao na kraju, upadao u usta i sl.

4. Engleski kralj James I (1566- 1625) objavljuje 1604. opširan protuproglas o duhanu

a counterblast to tobacco” u kojem oštro zabranjuje konzumiranje duhana u londosnkim pivnicama, nazivajući ga “sotonskim izumom”. kasnije je pak promijenio mišljenje i “nacionalizirao” englesku industriju duhana te čak smanjio i poreze na isti.

Otprilike u isto to vrijeme duhan je u rusiji smatran smrtnim grijehom i bilo ga je zakonom zabranjeno posjedovati u bilo kojem obliku. Uobičajene kazne za one koji bi prekršili zakon bile su rasijecanje usnica ili šibanje (nekada i do smrti), dok je u Turskoj, Perziji i Indiji kao “lijek” za odvikavanje od pušenja bila je propisana smrtna kazna.

5. U 17. stoljeću u Južnoj i Srednjoj Americi pojavljuju se papelitosi, male cigare ili bolje rečeno primitivne cigarete, omotane kukuruznom komušinom, koje su pušili Španjolci i Kreolci. Jedno izvješće iz 1756. opisuje proizvodnju ovakvih cigareta ručno u Meksiku. Zanimljivo je da glasoviti talijanski pustolov Giacomo Casanova (1725-1798) u svojim memoarima navodi da je u Španjolskoj sreo pušače cigareta napravljenih od brazilskog duhana umotanog u list papira.

Moderna cigareta

Priča o povijesti nastanka moderne cigarete vezana je za rat između Egipta i Turske. Zapovjednik egipatske vojske Ibrahim-paša u toku opsade tvrđave Akre u Siriji 1832., koju su držali Turci, poslao je kao poklon jednoj topničkoj jedinici veću količinu finog orijentalnog duhana. Taj duhan vojnici su pušili na jedinoj nargili (vodena lula) koju su imali, dok jednog dana tu nargilu nije raznijela turska granata.

Da bi nekako zadovoljili svoju strast za duhanom, vojnici su se dosjetili da duhan umotavaju u papir kojim su omotavane karteče, artiljerijske granate. Priča kaže da je jedan kaplar uzeo taj papir od kojeg su se spravljale čahure za barut, isjekao ga na više komada, u jedan od njih zavio svoj duhan, stavio tu rukotvorinu u usta i cigareta je rođena, slučajno kao i mnogi drugi pronalasci. Vojnici su taj izum neko vrijeme skrivali jer se ipak radilo o državnom papiru koji je služio za druge namjene. Već četrdesetih godina u Rusiji počinje tvornička izrada takvih cigareta pravljenih od orijentalnog duhana. Zna se da se nakon 1843. u Francuskoj pojavljuju u prodaji prve cigarete.

Četiri osnovna tipa cigareta:

S 1.6 trilijuna cigareta godišnje, koliko otprilike iznosi njena proizvodnja, cigareta američkog blend tipa dominira u svijetu i najvjerojatnije će se takav trend nastaviti. Njen udio u ukupnom tržištu cigareta povećava se dvostruko brže od porasta proizvodnje cigareta u svijetu.

Orijentalna ili turska cigareta, sastavljena od aromatičnih orijentalnih duhana koji se ne sosiraju i ne aromatiziraju. Imaju ugodnu, nekad i naglašenu aromu. Danas se ove cigarete još konzumiraju samo u nekim zemljama istočnog Sredozemlja;

Virdžinijska ili engleska cigareta, napravljena je potpuno ili gotovo potpuno od flue-cured duhana različitog podrijetla i različite kvalitete. U pravilu se ne sosira i ne aromatizira, iako se u zadnje vrijeme neke arome dodaju i ovom tipu cigarete. Ovaj tip cigarete raširen je u V. Britaniji, Kini i nekim zemljama Britanskog Commonwealtha, odnosno bivših britanskih kolonija;

Tamna ili crna cigareta karakterizira se time što sadrži značajne količine tamnih duhana. Ima više tipova tamne cigarete, ovisno o sastavu mješavine. Ova cigareta dominirala je u Francuskoj, Španjolskoj, mnogim zemljama frankofonskog područja u Africi i Azij, te u nekim zemljama Južne Amerike. Gauloise i Gitanes bile su poznate marke ovog tipa.

Imajte na umu: Nova istraživanja su pokazala

Polovica svih pušača umire u mukama od posljedica duhanskog dima. Britanski su znanstvenici nedavno otkrili da svaka 15. cigareta dovodi do oštećenja DNK. Te se mutacije tijekom godina akumuliraju i naposljetku dovode do raka. Pušenje je tako odgovorno za 87 posto svih slučajeva raka pluća. No, manje je poznato da infarkti i moždani udari, uzrokovani pušenjem, ubijaju više pušača nego zloćudne bolesti.

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>