07 Rujan 2012
Um: što on radi i kako da to radi bolje?

Um je ono što mozak radi. Mozak pamti, misli, percipira, prenosi signale, mašta, provodi brojne kognitivne procese i čini čuda.

Stari Egipćani su toliko omalovažavali mozak da su ga vadili kroz nos preminulih staroegipatskih velikaša, a nastalu šupljinu  prije ukopa punili tkaninom. Vjerovali su da svijest stoluje u srcu, a istomišljenicu su im bili Aristotel i srednjovjekovni mislioci.

Thomas Willis, kojega često nazivamo ocem neurologije – prvi je napisao kako je mozak sjedište uma.

Um svoju kompleksnu prirodu svakodnevno otkriva. Zato je važno razumjeti da, kad govorimo o umu, govorimo o veoma složenoj mreži različitih mentalnih događaja i stanja. Kroz introspektivne mogućnosti uma možemo motriti, naprimjer, koje su specifične misli u našem umu u danom trenutku, koje objekte naš um drži, koje vrste namjera imamo i tako dalje.

U meditativnom stanju primjerice, kad meditirate i razvijate usredotočenost uma – neprekidno upotrebljavate introspektivnu sposobnost u analizi da li je vaša mentalna pažnja usredotočeno fokusirana na objekt ili nije, da li ima kakve tromosti, da li ma napetosti ili distrakcije i tako dalje.

U ovoj situaciji primjenjujete razne mentalne faktore i nije slučaj kao da jedan um ispituje sebe. Primjenjujete različite tipove mentalnih faktora u ispitivanju uma.

U našem svakodnevnom iskustvu možemo uočiti da, naročito na gruboj razini, naš um je povezan i ovisan o fiziološki stanjima tijela. Kao što naše stanje uma, bilo potišteno ili radosno, djeluje na fizičko zdravlje, tako i fizičko stanje djeluje na um. Ne kaže se bez razloga da vraćanje energije počinje u mislima (umu).

Ojačajte um sa sedam navika

Na tržištu se sve češće javljaju psiholozi s različitim programima poboljšavanja rada mozga – često su namijenjeni menadžerima i sportašima koji ih trebaju i mogu platiti. Međutim, svima nama su svakodnevno na raspolaganju odlične vježbe za mozak, kao što su uključivanje u razgovor i druženje, prenose na 24 sata info. Navike koje jačaju mozak i um su:

1. Komunikacija
Primjerice, jedno istraživanje provedeno u Zurichu, izvještava Braintoday.com, pokazalo je da su osobe koje su prošle specijalizirane treninge kognitivnih sposobnosti i one koje su potaknute da mozak vježbaju komunicirajući s drugima krajnji test riješile jednako dobro. Najbolji savjet je dakle biti intelektualno povezan s drugima, razgovarati u raznim situacijama i s raznolikim izborom sagovornika.

2. Tjelovježba
Da, jer mozak je dio našeg tijela i vježbanje utječe i na njegov rad. Primjerice, hodate li svaki dan jedan kilometar, praktikticirate tjelovježbu koja će spriječiti smanjivanje mozga, zaštiti memoriju i centre za učenje. Istovremeno ćete ojačati sposobnost mozga da se obrani od bolesti i demencije.

3. San
San je još jedan način za konsolidaciju memorije. Zbog toga je nužno redovito i dovoljno dugo spavati. Osim što ćemo bolje pamtiti, imat ćemo i više energije za nove intelektualne zadatke te bolje održavati koncentraciju.

4. Učenje i novosti
Bilo da ste otputovali na novo mjesto, počeli učiti sviranje glazbenog instrumenta, riješili križaljku ili naučili nešto zanimljivo, utjecali ste na bolje funkcioniranje mozga.

5. Razmišljanje o prošlom
Razmišljati o onom šta se upravo dogodilo, šta smo upravo naučili ili razmišljanje o događajima od kojih nas dijeli duži vremenski period, poticajno je za mozak. Ono omogućava bolje i duže pamćenje informacija te njihovo bolje razumijevanje.

6. Prijatelji, humor i pozitivne misli
Ni svako razmišljanje nije isto. Kao što postoje poticajne misli, postoje i one destruktivne. Prepoznajte koje prevladavaju u vašem umu i trudite se da to budu pozitivne. Naviknite se na pozitivne misli povezane s budućnosti – neka one postanu vaš primarni način razmišljanja. Stres i tjeskoba, bilo da ih izaziva nešto izvana ili naše misli, ubijaju stanice mozga i sprečavaju rast novih. Dakle kronični stres je jedan od glavnih neprijatelja mozga, jer na staničnoj bazi razara i onemogućuje njegov razvoj.

7. Ne podcjenjujte vlastite umne sposobnosti
Ne podcjenjujte se. Ne povodite se za mišljenjem većine, medijski eksponiranih osoba, prijateljima kojima se divite ili autoritetom u obitelji. Saslušajte savjet, svakako, ali odluke donesite sami. Vježbajte svoju moć prosuđivanja i učite iz grešaka.

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>