22 Siječanj 2013
UMOR MOZGA ili sindrom kroničnog umora

Umor mozga (brain fag), lokalan naziv u Zapadnoj Africi označava „stanje koje doživljavaju učenici visokih škola i studenti na sveučilištu kao odgovor na zahtjeve studiranja“ (DSM IV)

Imate li problema s koncentracijom, pamćenjem, snom; bole li vas mišići, zglobovi; imate li  povećane limfne čvorove, a ponajviše bolesno ste UMORNI?

Ako ste se pronašli u ovim gomilama simptoma, možda patite od kroničnog umora, ili ste, pak, jednostavno lijeni, ne motivirani ili neambiciozni kako bi rekli naši liječnici. Kako bilo da bilo, nije zgodno imati ove simptome, to je sigurno.

 Otkrivanje/dijagnoza

Sindrom kroničnog umora je bolest koja izaziva slabost i iscrpljenost kod osobe, a dotičnoj ne pomaže odmaranje ili prospavane noći.

Ne postoje klinički i laboratorijski testovi per se, ali postoje neki tjelesni poremećaji koji mogu uputiti prema dijagnozi kroničnog umora. To su grlobolja, povišena tjelesna temperatura, osjetljivi vratni ili pazušni limfni čvorovi, bol u mišićima, upala zgloba bez otoka, osjećaj boli i crvenilo, glavobolja drugačije prirode ili jačine od uobičajene, iscrpljenost nakon napora koja traje više od 24 sata te neoporavak snom.

Isto tako, mogu se napraviti laboratorijski pretrage kompletne krvne slike, ovisno o rezultatima, liječnik svoje pacijente može poslati na dodatne pretrage, ali to ne znači da će krajnja dijagnoza biti kronični umor. Navedeni simptomi, fizički i psihički, moraju biti prisutni minimalno 6 mjeseci, i da nisu rezultat pretjeranog fizičkog napora.

Česti čimbenici koji pridonose nastajanju ovog stanju su: genetski i psihološki uzročnici, razne infekcije te dulja izloženost djelovanju otrovnih tvari, a stres ima ulogu ubrzavanja kronične iscrpljenosti. Jačina navedenih simptoma može biti takva da osobe onesposobljava u njihovom obavljanju svakodnevnih i najmanjih fizičkih i psihičkih aktivnosti.

Osobe počinju osjećati iscrpljenost, bezvoljnost i bolove u mišićima. Prvo što im padne napamet je najobičnija gripa koju treba preboljeti.

Proučavanje

U SAD-u, ova se bolest na veliko istražuje i pridaje joj se velika pažnja, te se ne odbacuje  olako. Prije 25 godina, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, oformio je grupu stručnjaka za proučavanje sindroma kroničnog umora te su izradili dijagnostičke kriterije koji su objavili godinu dana kasnije (1988.) Prvi kriteriji su bili nejasni i nepotpuni, pa su stručnjaci nakon 5 godina objavili novi spisak.

Nazivi na koje ste mogli naići u literaturi, zadnjih 100 godina su febricula, neurastenia (shenjing shuairuo, Kina), sindrom iritabilnog srca, sindroma imune disfunkcije, postinfektivnog umora, postvirusnog umora.

Umor se može smanjiti na nekoliko načina; promjenom prehrane (unos ili izbacivanje, smanjivanje ili povećanje pojedinih namjernica u svojoj prehrani), tjelovježbom, detoksikacijom i korištenjem dodataka prehrani, slijedeći upute za pojedinu krvnu grupu.

Prehrana

Za krvnu grupu 0 preporuča se unos slijedećih namjernica u jelovnik prehrane; nemasno, organsko crveno meso životinja hranjenih travom, uljima bogate ribe hladnih voda (losos, srdele), maslinovo ulje, orasi, alge, zelenjava (špinat, raštika, kelj), češnjak, bobičasto voće (borovnice, bobice bazge), đumbir, zeleni čaj.

Za krvnu grupu A; soja i proizvodi od soje, uljima bogate ribe hladnih voda (losos, srdele), maslinovo ulje, orasi, tamnozeleno lisnato povrće (špinat, kelj, blitva), crveni luk, bobičasto voće (borovnice, trešnje, bobice bazge), đumbir, češnjak, zeleni čaj.

Za krvnu grupu B; nemasno, organsko crveno meso životinja hranjenih travom (janjetina, ovčetina), uljima bogate ribe hladnih voda (veliki lumbrak, srdele), fermentirani mliječni proizvodi (kefir, jogurt), maslinovo ulje, maitake/shiitake gljive, crveni luk, bobičasto voće (borovnice, bobice bazge), lubenica, korijen sladića, zeleni čaj.

Za krvnu grupu AB, soja i hrana od soje, uljima bogate ribe hladnih voda (losos, srdele), fermentirani mliječni proizvodi (kefir, jogurt), maslinovo ulje, esenski kruh (mana), gljive shiitake, brokula, brusnice, češnjak, zeleni čaj.

Što se tiče detaljnih uputa oko količine unosa navedenih namjernica, kao i dodataka prehrani, tjelovježbi i detoksikaciji pročitajte u knjizi dr. Peter J. D`Adamo, „ Kronični umor, borite se protiv njega prehranom prilagođenom krvnoj grupi“.

Konzultacije s doktorom, najčešće završavaju, pacijentovim odlaskom na psihijatrijsko liječenje, uz propisivanje recepata za antidepresive i anksiolitika, ali i vitamina, minerala i  analgetika. Također se predlaže odmaranje i duže spavanje, koliko je moguće.

dr. Oz o Sindromu kroničnog umora/Chronic Fatigue Syndrome

Ines Roder

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>