27 Veljača 2013
Žene-vladarice kroz povijest

Već smo pisali o ženama i politici, ali smo  ovoga puta izdvojili glasovite vladarice u tri i pol tisućljećja glasovite svjetske povijesti i po nekoliko zanimljivosti o njima. Pa krenimo….

Hatšepsut (na slici) – Faraonka (1479.-1458. pr.n.e.) naređuje da je u velebnom zdanju na obali Nila ovjekovječe kao muške vladare: s kraljevskom bradom i pokrivalom za glavu – nemesom. Hatšepsut je kao i muški faraoni imala svoju grobnicu u Dolini kraljeva. P.S. Priča se kako bi njezino poprsje u Egipatskom muzeju u Berlinu moglo biti krivotvorina.

Kleopatra – Kleopatra (51.-30. pr. n.e.) je vladala koristeći se prednostima svoga tijela. Podlegli su joj rimski vojskovođe Julije Cezar i Marko Antonije. No, treći Oktavijan, uspio je odoljeti njezinim čarima, porazio je neprijateljicu Rima i pripojio njezino carstvo.  O tome  zašto je Kleopatra – posljednja među faraonima – počinila samoubojstvo čitajte ovdje.

Vu Dzetjen – Iako u svim razdobljima u Carstvu Sredine žene vladaju umjesto maloljetnih prijestolonasljednika, osim konkubine Vu Džao (690.-705.) nijedna se od njih nije usudila ponijeti i carsku titulu. Njezino je vladarsko ime glasilo Vu Dzetjen.

Agneza iz Poitoua – Agneza je upravljala Svetim Rimskim Carstvom od 1056. do 1062., umjesto svojega sina, budućeg cara Henrika IV. – sve dok mladića nisu oteli,  a nju razvlastili.

Tamara Gruzijska – Zemljaci joj se i danas dive držeći je najsposobnijom od svih gruzijskih monarha: “Dobra kraljica” Tamara (od 1184. do 1213.) stekla je poštovanje svojim vojnim umijećem natjeravši nebrojeno puta turske osvajače u bijeg.

Izabela I. Kastiljska – Španjolskoj je utrla put do vrha svjetske moći. Sklopivši brak s kraljem od Aragona, Ferdinandom II., ujedinila je velika područja Iberskog poluotoka. Kristofora Kolumba je poslala na put koji je rezultirao epohalnim otkrićem. Vladala je inteligentno i nemilosrdno, ali je so posljednjeg daha (1504.) s izrazitom bezobzirnošću proganjala Židove i muslimane.

Caterina Sforza – Suvremenicu su “Tigricu od Forlija”  smatrali najljepšom i najhrabrijom pripadnicom svojega spola. Godine 1488. osvećuje krvavo suprugovu smrt te nakon toga sama dvanaest godina vlada kneževinom Forli.

Margareta Parmska – Rođena kao nezakonita kći Karla V. i Flamanke, osam je godina vladala u ime Španjolske kao namjesnica u Nizozemskoj. Budući da joj nije pošlo za rukom ugušiti pobunu, 1567. je bila primorana prepustiti svoje mjesto muškarcu.

Elizabeta I. – Vodila e (od 1558. do 1603.) Englesku u zlatno doba, London je pretvorila u kulturnu metropolu, odbila je španjolsku armadu i još važnije, obranila je vlastitu neovisnost, lukavo izbjegavajući bračne ponude, pod izlikom kako je već u braku – sa svojim narodom.

Maria Stuart – Kaotičan i tragičan život: u dobi od samo šest dana postala je škotskom kraljicom (od 1542. do 1567.), no vladarske je obveze preuzela tek 1561. godine. Triput se udavala i neprekidno bila upletena u ljubavne veze i zavjere. Po nalogu Elizabete I. zatočena je u tamnicu i poslije osamnaest godina pogubljena.

Marija de Medici – Zahvaljujući mirazu koji je supruga donijela u brak, francuski kralj Henrik IV. uspio je podmiriti svoje dugove. Vladala je nakon njegove smrti u ime svoga maloljetnog sina (od 1610. do 1617.) sve dok je on, iživciran, nije protjerao.

Nur Džahan – Perzijka Mehurnisa udaje se 1611. za velikog indijskog mogula. Suprug se uglavnom prepušta opijenosti opijuma, a dvor i carstvo su sve do njegove smrti 1627. u čvrstim rukama njegove supruge, kojoj će dati počasno ime Nur Džaham, u prijevodu Svjetlost Svijeta.

Nžinga Mbandi – Nakon bratove smrti 1624. godine preuzela je upravljanje kraljevstvom Ndongo (u današnjoj Angoli). Prepredena taktičarka dugi je niz godina odolijevala portugalskim kolonijalnim gospodarima te se energično suprotstavljala europskim lovcima na robove – ali i sama trgovala ljudima.

Ana Austrijska – Brižna odgojiteljica, pametna regentica, hladnokrvna političarka. kraljica (1643. – 1651.) koja je, unatoč imenu što ga je nosila, rodom iz Španjolske, svojem je sinu Luju XIV. predala uzorno uređeno kraljevstvo. Na tom je temelju kralj poslije podigao svoju Kraljevinu Sunca.

Kristina Švedska -  Bilo joj je pet godina kad je njen otac Gustav II. Adolf pao na bojnom polju u Tridesetogodišnjem ratu. S navršenih osamnaest godina s punom odgovornošću preuzima upravljanje Švedskom. Kraljica Kristina, koja je i sama bila vrlo obrazovana, primala je na dvoru učene glave i umjetnike (na slici dolje, drugi s desna je René Descartes). Nakon deset godina vladanja Kristina se odriče prijestolja da bi se u Rimu potpuno posvetila umjetnosti i znanosti.

A sada ćemo ovdje stati, o ostalim vladaricam kroz povijest možete čitati sutra; nastavljamo s 1725. godinom i Katarinom I.

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>