Subota , 25 Listopad 2014
Teorija malog svijeta

Teorija malog svijeta

Svatko od nas je barem jednom imao iskustvo “malog svijeta“ (malog u smislu poznanstva među ljudima, a ne fizičke veličine). Međutim, obično se ne zapitamo je li to puka slučajnost ili nešto sasvim normalno i očekivano!?

Teorija malog svijeta se zasniva na konceptu da su svaka dva stanovnika planete povezana samo preko šest poznastava. Drugim riječima, svaku osobu na planeti možete upoznati preko lanca “prijatelj prijatelja” čija je dužine otprilike šest.

Činjenica da živimo u malom svijetu na prvi pogled djeluje jako nevjerojatno i uzbudljivo iz više razloga.

Teorija malog svijeta se odnosi na socijalne mreže (grafove). Koncept socijalne mreže možemo definirati kao mrežu ljudi koji su povezani poznanstvima – dvije osobe su povezane ukoliko se poznaju.

Ovdje podrazumijevamo da je samo poznanstvo neusmjerena veza – ako osoba A poznaje osobu B tada i osoba B poznaje osobu A. Preko ovih poznanstava, vi možete pristupiti svojim prijateljima, zatim prijateljima svojih prijatelja…

Prvi empirijski “dokaz’’ fenomena malog svijeta objavio je američki sociolog Stanley Milgram 1967. godine. Naime, Milgram je proveo socijalni eksperiment, poznat pod imenom“Eksperiment maloga svijeta”. 

Na slučajan način izabrao je 296 osoba, zvanih starteri, i od njih tražio da proslijede pismo ciljnoj osobi, brokeru iz Bostona. Svaki od startera je imao samo određene informacije o ciljnoj osobi (ime, adresu i zanimanje). Međutim uvijeti eksperimenta su bili da se pismo ne šalje direktno ciljnoj osobi, već samo posredstvom nekog prijatelja.

Drugim riječima, svazko od startera je mogao proslijediti pismo samo jednom svom prijatelju, zatim taj prijatelj nekom svom prijatelju, i tako redom sve dok se ne bi došlo do osobe koja je poznavala ciljnu osobu direktno.

Zaprepaščujući rezultat je bio da je čak 64 pisama, što je negdje malo manje od trećine, stiglo na željenu adresu. Dužine ovih putanja su bile manje ili jednake 10, pri čemu je srednja dužina bila jednaka 6.

Milgramov eksperiment je demonstrirao dvije nevjerojatne osobine velikih socijalnih mreža: prvu, da je mreža išarana kratkim putevima; i drugu, da ljudi (čvorovi mreže), vodeći se samo lokalnom slikom mreže, imaju sposobnostpronalaženja ovih kratkih puteve. Pod lokalnom slikom podrazumjevamo da svatko od nas zna samo kako su njegovi prijatelji međusobno povezani, dok su već prijatelji prijatelja i njihove veze za nas apstraktni.

Dakle, poznavajući samo neke osobine ciljne osobe u mreži, čovjek je promatrajući samo svoje prijatelje sposoban izabrati poznanika koji će očekivano brzo proslijediti infromaciju ciljnoj osobi.

Ova zanimljiva matematička struktura i fenomen je samo uvod u daleko važnija i zanimljivija otkrića -teoriju socijalnih mreža.

Slledeći puta kada budete sjedeli u autobusu i kada tijekom priče sa slučajnom osobom, koja je sjela pored vas, saznate da imate zajedničke poznanike, misao kako je svijet mali imat će drugo značenje.

Facebook komentari:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>