Genetički modificirani organizmi i hibridi

Koliko puta ste ušli u trgovinu u potrazi za sočnom crvenom rajčicom i kada ste je našli, prva rečenica koja vam je prošla kroz glavu bila je: ”Sigurno je GMO.” Znate li da je rajčica bez okusa zato što se ubire zelena i umjetno sazrijeva u skladištima? Znate li koja je razlika između GMO hrane i hibrida? Više donosimo u nastavku teksta…

Genetički modificirani organizmi su zapravo organizmi promijenjeni genetičkim inženjerstvom. Genetičko inženjerstvo je niz laboratorijskih tehnika kojima se iz organizma izdvaja, proučava ili mijenja točno određeni gen te se ugrađuje u nasljedni materijal istog ili drugog organizma.

Hibridom se naziva biljka ili životinja dobivena križanjem roditelja različitih vrsta.

Jeste li znali da u SAD-u genetički modificiranu hranu kontroliraju tri državne institucije: Ured za hranu i lijekove (Food and Drug Administration), Ured za zaštitu okoliša (Enviromental Protection Agency) i Ministarstvo poljoprivrede (United States Department of Agriculture).

Postupak odobravanja genetički modificiranih usjeva može potrajati više od šest godina pri čemu se, između ostalog, provode ispitivanja alergenosti, toksičnosti i antinutritivnosti. Valja naglasiti kako biljke hibridi prolaze puno manje kontrole nego genetički modificirana hrana.

Manipulacije 

Promjena koja se događa metodama genetičkog inženjerstva je promišljena, zna se što se radi i zbog čega. Primjerice, genetičkim inženjerstvom mogu se dobiti biljke otporne na različite nametnike i bolesti.

Križanjem biljaka istih vrsta i različitih svojstava, stvaraju se hibridi s novim osobinama, ali kod takvih križanja nikada niste sigurni u rezultat; ne znate jeste li poboljšali koje svojstvo, da li je nešto nestalo, da li je nešto gore nego što je bilo.

Genetičkim inženjerstvom dobiva se željena promjena i poboljšanje dok kod hibrida nikada niste sigurni što ste dobili.

Vlada Republike Hrvatske donijela je i Uredbu prema kojoj ”Proizvodi koji sadrže slučajne ili tehnološki neizbježne tragove dopuštenih genetski modificiranih organizama u razini od 0,9% i manje, u proizvodu od jednog sastojka, odnosno 0,9% i manje dopuštenih genetski modificiranih organizama po pojedinom sastojku proizvoda koji se sastoje od više sastojaka, ne označavaju se kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme.”

Da Vam pojasnim na primjeru; Ukoliko od 1000 zrna pšenice imate 2 genetički modificirana, to ne trebate deklarirati. Ako ih imate 15, onda trebate.

Zakon o genetski modificiranim organizmima potražite ovdje!

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=DqoEMO-ulq8[/youtube]

Na portalu cudaprirode.com, ministrica Mirela Holy odgovara na pitanje; Smatrate li da su genetički modificirani organizmi (GMO) štetni za okoliš i na temelju čega ste formirali svoje mišljenje?

“Da, smatram. Na temelju istraživanja koja pokazuju da živi GMO-i pušteni u okoliš potiču stvaranje monokultura i pogubno djeluju na biološku raznolikost koja je najveće bogatstvo života na planeti Zemlji. Nažalost, i loša iskustva američkih farmera s GMO usjevima potvrđuju najcrnje sumnje dosadašnjih istraživanja, odnosno potvrđuju pogubni utjecaj GMO usjeva na bioraznolikost.”

Postoji li još nešto osim GMO-a i hibrida?

Naravno da postoji.

Ekološki uzgoj vam je zacijelo svima poznat. No koliko točno znate o njemu? Ekološki uzgoj zabranjuje upotrebu skoro svih pesticida iako koristi neke prilično otrovne, odbacuje većinu umjetnog dajući prednost organskom gnojivu te biološkoj kontroli štetočina. Ekološka poljoprivreda prihvaća sve metode genetičkog modificiranja biljaka osim genetičkog inženjerstva.

Jeste li čuli za pojam mutageneza? To je postupak izlaganja sjemena radioaktivnom zračenju u svrhu izazivanja promjena u genetskom materijalu. Time se ne mogu uvoditi ciljane genetske promjene (kao što se to može metodom genetičkog inženjerstva) već se mijenja velik broj gena. Kao kod hibrida, ne znate do kakve je promjene došlo.

Kao što možete vidjeti, nije sve GMO niti je sve loše. Na Vama je da se bolje informirate o hrani koju jedete i budete kritični prema tome. U prehrani je polovica zdravlja… Što nam budućnost donosi, tek ćemo vidjeti.

Prijedlog za čitanje: Miroslav Radman; Svi smo mi GMO

Marina Vrdjuka