24 Lipanj 2013
Što jesti ljeti i za vrijeme putovanja

Činjenica je da o onome što jedemo ovisi mogućnost prilagođavanja našeg organizma vanjskom okolišu te na taj način određujemo hoćemo li određene klimatske i sezonske uvjete lakše ili teže podnositi. Zbog toga je nužno s promjenom godišnjih doba mijenjati i svoje navike u prehrani.

Ljeto je vrijeme kad to posebno dolazi do izražaja. Ono što jedemo izravno utječe na stanje naše kože, podnošenje temperature, znojenje i sl.

Što odabrati?

Što više voća i povrća, laganih salata, piletine, puretine, ribe i svježe cijeđenih sokova kako bismo organizmu osigurali sve što mu  je potrebno. Pritom se izbjegava osjećaj težine nakon  obroka. Uvijek preporučam korištenje što kvalitetnijih sezonskih namirnica . Pri odabiru hrane važno bi bilo obratiti pažnju na porijeklo i više nego poželjan eko certifikat.

Biranjem  voća i povrća, osobito onog s visokim udjelom vode kao što su krastavac, zelena salata, lubenica i sličnih, organizmu se osigurava pravilna hidratacija i neophodni elektroliti zbog visoke iskoristivosti te vode u organizmu.

Piletina, puretina, riba, svježe cijeđeni sokovi, povrtne krem juhe, lagane salate, cjelovite žitarice i fermentirani mliječni proizvodi također su idealne namirnice za ljetni period.

Dan je idealno  započeti s voćem, zato jer je ono odlično za detoksifikaciju organizma, nakon toga doručak od cijelovitih žitarica (npr. zobena kaša s orašastim plodovima ili pahuljice s jogurtom) koji nas zbog složenih ugljikohidrata održava sitima do 4 sata i polako otpušta glukozu u krvotok, a bitno je jer se ne opterećuje gušterača.

Idealan ručak bi bio krem juha od brokule i salata od piletine s krastavcima, kukuruzom, paprikom i komadićima sira po izboru te dodatno začinjenu po želji, uz  punozrnati kruh.

Idealan međuobrok čini voće, dok bi prijedlog večere bila lešo blitva i lešo bijela riba, npr. oslić. Takav ritam tijekom ljeta omogućiti će ravnomjernu energiju cijelog dana, a spriječit će prekomjerno znojenje, pad tlaka, slabost i slične probleme. Probava i spavanje funkcionirati će savršeno, što će kao posljedicu imati glatku i zdravu kožu.

Što izbjegavati?

Vaši najveći neprijatelji tijekom ljeta su; ledeno hladna pića i sladoledi jer predstavljaju šok za organizam., posebice za bubrege pa se često možete osjećati umorno,a  može doći i do naticanja ekstremiteta. Izbjegavajte masnu i jako začinjenu hranu.

I dok se putuje treba misliti na zdravlje

Tijekom putovanja potrošnja energije nije velika, osobito ako putujete kao suputnik, ali gubitak tekućine može biti velik. Dehidracija je česta pojava pri putovanjima i uzrok mnogih tegoba. Prema nekim istraživanjima osobito su ugroženi putnici u avionima, pa je za svaki sat leta dobro unijeti najmanje 2,5 dl tekućine (nezaslađenih razrijeđenih sokova ili obične vode). Netočno je vjerovanje da će alkohol pomoći pri opuštanju tijekom duljih letova. On pospješuje izlučivanje tekućine iz organizma, što je nepoželjno.

Bez obzira na to koliko se dugo putuje, dobro je imati pri ruci prigodnu količinu zapakirane vode ili bezalkoholnoga negaziranog napitka, te nekoliko komada opranog i očišćenog voća (kruška, breskva, šljiva) i povrća (mrkva, krastavac, paprika, rajčica). Oni su dobar izvor vitamina A i C, ali i složenih ugljikohidrata i dijetalnih vlakana koji pomažu pri zatvoru, što je česta pojava na duljim putovanjima. Za one koji vole slatko, nekoliko komada voća bolji je odabir od slatkih proizvoda jer voće nije bogato energijom i mastima, a može utažiti žeđ.

Umjesto “grickalica” bogatih energijom, mastima i solju, dobro je pri ruci imati nemasne krekere od cjelovitog brašna, sušeno voće, malu kutiju kukuruznih pahuljica ili neke slične žitarice za doručak, a za djecu mlijeko.

Putujete li osobnim automobilom za svaki sat vožnje preporučuje se petominutno zaustavljanje radi razgibavanja ili uzimanja hrane. Ako nosite sendviče, mliječne fermentirane napitke ili sir, čuvajte ih u priručnom hladnjaku, a hranu sumnjivog mirisa ili izgleda bacite.

Ako objedujete u nekom od usputnih restorana, treba izbjeći velike obroke, pržena i pečena jela. Preporučuje se izbjegavati zelenu salatu i rezano povrće i voće, sirove školjke te sirovu ribu ili slabo pečeno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici.

Putujete li izvan zemlje, treba birati mjesto za blagovanje, izbjegavati konzumiranje vode iz vodovoda te voće koje se prije jela treba prati. Bolji odabir je ono koje se guli (naranče, grejpfrut, jabuke, kruške, lubenice i dinje) jer je u ljetne dane opasnost od dijareje velika.

Jelena Viljevac

Facebook komentari:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>